Jaz između primanja i troškova sve veći, građani hranu kupuju u outletu

I dok su političari zaokupljeni ko će s kim i kako podijeliti izborni kolač, građani bi o kolačima uskoro mogli samo maštati. Iz noćne more o poskupljenjima još se ne budimo. Jaz između prosječne plate i visine potrošačke korpe sve je veći, a da bi jedna četveročlana porodica pristojno živjela mjesec dana, potrebno joj je otprilike 3.000 KM. Kao rješenje, građani biraju outlet prodavnice, pa i za hranu.

Potrošačka korpa sve veća, a ono što ubacujemo u nju sve manje. Oktobarska je porasla na 2.900 KM. U odnosu na isti period prošle godine, to je više za 800 KM. Za to vrijeme, prosječna plata u Federaciji Bosne i Hercegovine porasla je tek toliko da za taj novac sve što možete kupiti stane u dvije-tri kese. Da bi napunili više kesa, građani odlaze u outlet prodavnice.

“Tek sam vidjela ovu prodavnicu i ovo mi je možda treći put kako dolazim ovdje. Eto ako nešto na sniženju se nađe. Svako gleda gdje je jeftinije i ide”, kazala nam je jedna građanka.

Potražnja za robom koja je pred istekom ili je oštećena, naročito je porasla posljednjih mjeseci. Na mjesečnom nivou, može se uštedjiti 30% do 60%, a štede svi, nema više pravila.

“Pored penzionera koji redovno dolaze, to su ljudi sa stalnim primanjima i većim primanjima. Nama, naprimjer, stigne danas mileram kojem je 50% akcija i on se zna prodati u roku od dva sata. Najčešće kupuju robu sa frižidera odnosno dnevnu robu, i tu su najveće uštede”, kazala nam je Aldijana Džemidžić iz Alldy’s prodavnice.

Koliko god željeli uštedjeti, ponekad se čini nemoguće s obzirom na to da su cijene hrane i bezalkoholnih pića u posljednjih pet godina porasle za više od 30%. Novim poskupljenjima ne nazire se kraj.

“Najavljuju se nova poskupljenja. Ukoliko dođe do poskupljenja brašna, automatski poskupljuju i svi pekarski proizvodi – oni koji u svom sastavu imaju brašno, a takvih je u onome što ljudi kupuju, najviše. Nažalost, ljudi kada nemaju dovoljno sredstava, kupuju više tjestenine, više brašna, zato što na taj način zadovoljavaju potrebu da utaže glad”, istakla je Lejla Čaušević Sućeska iz Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.

Sve je izvjesnije da ćemo plaćati više i pileće meso. Velike količine se uvoze, a domaći proizvođači napominju da često nismo ni svjesni šta kupujemo.

“Dolaze nam informacije da se smrznuti file odmrzava i pušta u promet kao svježi. To mi upozoravamo i zbog remećenja normalnih lanaca, ali i zbog briga za krajnje potrošače”, naveo je Predrag Miličić iz Koordinacijskog tijela za peradarstvo.

Kontrola je neophodna, kaže struka. Bilo da je riječ o kvalitetu hrane ili cijenama istih, koje variraju u zavisnosti od toga gdje kupujete.

“Cijena pilećeg mesa koju otkupljuju klaoničari i plasiraju na tržište nije se mijenjala već decenijama, a vidimo da u marketima i na policama stalno je taj porast cijena. Država se mora uključiti u ovu cjelokupnu situaciju i uraditi detaljnu analizu”, kazao je Suad Selimović iz Privredne komore Tuzla.

No, država se ne uključuje, osim što povremeno podijeli po 100 KM onima, koji za sada, šute.

“Nažalost, naša tužna realnost, građani se ne bune, odnosno možemo slušati negodovanja građana kad međusobno pričaju za kafom. Međutim, organizirani protest ili pobuna protiv ovoga svega jednostavno ne postoji. Cijene rastu, ali nije istina da se građani žale, ne žale se kome treba”, rekao je Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača Futura.

Šute i trpe, a jaz između troškova i primanja postaje sve veći. Inflacija je rekordna, a stručnjaci poručuju: ovo je tek početak.

N1