Kako Evropa nadzire svoje građane?

U brojnim europskim zemljama se koristi softver za špijunažu. Demokratska prava su ugrožena, tvrdi se u izvještaju Evropskog parlamenta.

Kada je Elon Musk kupio Twitter, europski povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton je odmah upozorio američku kompaniju da se mora držati pravila natjecanja koja vrijede u Evropskoj uniji.

A kad se radi o zloporabi špijunskog softvera od strane evropskih vlada, to gotovo da nikoga ne zanima u evropskim institucijama u Bruxellesu, kritizira evropska izvjestiteljica takozvanog Pega odbora Evropskog parlamenta, nizozemska EU-zastupnica Sophie in ‘t Veld. Pritom se, kako kaže, radi o ozbiljnoj prijetnji demokratskim pravima kada evropske vlade pod krinkom brige oko nacionalne sigurnosti nekontrolirano koriste Pegasus i slične softvere, te špijuniraju vladine kritičare, novinare ili oporbenjake, piše Deutsche Welle.

Evropska afera

“Zloporaba je sveeuropska afera”, stoji u međuizvještaju istražnog odbora koji je u utorak (8. 11.) prezentirala Sophie in ‘t Veld. “Zemlje članice su koristile softver za nadzor protiv svojih građana u političke svrhe, odnosno kako bi zataškale korupciju i kriminalne aktivnosti.” Pritom, kako je dodala, nijedna nacionalna institucija nije bila spremna dati konkretne informacije Evropskom parlamentu, te se komisija u svom radu morala osloniti na javno dostupne podatke.

Odbor je ipak uvjeren da je uspio skupiti znatnu količinu činjenica: “Ako se puzzle sastoje od 1.000 dijelova, mi u rukama imamo 900 komada”, kaže Sophie in ‘t Veld. Može se poći od toga da su sve zemlje članice EU-a kupile špijunski softver i da neke na trgovini s njim dobro zarađuju, dodaje nizozemska zastupnica u parlamentu EU-a. “Cipar i Bugarska su izvozni centri, Irska organizira porezne aranžmane. A Luksemburg je financijsko središte za mnoge aktere među proizvođačima.” Takozvani Wiretapper’s Ball, godišnji sastanak aktera iz te industrije, održava se u Pragu umjesto na Malti i na glasu je kao omiljeno okupljalište glavnih protagonista, dodaje ona.

Najpoznatiji primjer je izraelska kompanija NSO, koja proizvodi špijunski softver Pegasus – koji je nedavno u Grčkoj prouzročio veliki politički skandal. To poduzeće ima predstavništva na Cipru i u Bugarskoj, a financijske transakcije obavlja preko Luksemburga. NSO profitira od unutarnjeg tržišta EU-a i slobode kretanja unutar Evropske unije. Prodaja softvera je svjesno organizirana na netransparentan način, a financijska konstrukcija je kompleksna, stoji u izvještaju predočenom u Bruxellesu: “Posao cvjeta, on je unosan.”

Grčka, Mađarska, Poljska…

Najpoznatija žrtva špijunaže oporbenih političara i novinara u Grčkoj je šef socijaldemokratske stranke Pasok i evropski zastupnik Nikos Androulakis. Njegov mobilni telefon je bio “inficiran” softverom za nadzor Predator.

U međuvremenu su liste mogućih žrtava neovlaštenog nadzora sve duže. Prošli vikend je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis ponovno demantirao da ima bilo kakve veze s najnovijim otkrićima. “Sramota je i tvrditi da je premijer špijunirao svoje vlastite ministre”, kazao je na postaji ANT1.

Nikos Marantzidis, medijski stručnjak na Sveučilištu u Solunu, smatra pak da je šef vlade itekako odgovoran: “Najprije je on rekao da je sve u skladu sa zakonom, a sad kaže da će riješiti probleme s Pegasusom i Predatorom. Nemoguće je vjerovati svemu onome što on kaže”, tvrdi Marantzidis. I dodaje kako je najgore da je zbog te afere duboko potreseno povjerenje Grka u demokraciju u njihovoj zemlji: “Mnogi su šokirani zato što opet ulazimo u autoritarnu fazu.” U međuvremenu grčka vlada najavljuje kako želi zabraniti prodaju špijunskog softvera.

Izvještaj Evropskog parlamenta se opširno bavi i postupcima vlada u Budimpešti i Varšavi. Mađarska je, kako se tvrdi, jedna od prvih zemalja EU-a koje su bile umiješane u skandal oko nadzora. Po navodima organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesty International, u toj zemlji je nadzirano više od 300 političkih aktivista, novinara, odvjetnika i drugih osoba. “Korištenje Pegasusa se čini kao dio strategije kalkuliranog strateškog uništavanja slobode medija i mišljenja od strane (mađarske) vlade”, stoji u izvještaju.

Poljska je prošle godine praktički ukinula ograničenja po pitanju pravnih mogućnost nadzora: “Prava žrtava su minimizirana, a pravna sredstva su u praksi postala beznačajna”, tvrdi se u izvještaju. Vladajuća stranka ima punu kontrolu nadzora, a žrtve se ne mogu nikome obratiti za pomoć, dodaje se.

Apel Amnesty Internationala

Amnesty International je u međuvremenu prikupio više od 100.000 potpisa za peticiju upućenu Ujedinjenim narodima, s ciljem zabrane prodaje i distribucije špijunskog softvera. “Hitno je potrebno bolje zaštititi ljudska prava po pitanju izvoza tehnologije za nadzor”, piše glavna direktorica Amnestyja Agnès Callamard. “Upravo prolazimo kroz globalnu krizu zbog špijunskog softvera, u sklopu koje se ciljano napada privatnu sferu novinara, aktivista i odvjetnika kako bi ih se ušutkalo ili zastrašilo.” Članice UN-a moraju prestati s praksom ili korištenja takvog softvera kao sredstva pritiska ili toleriranja te prakse, dodaje ona, prenosi DW.