Nazire se kraj pandemije, ali tek slijedi borba s posljedicama koronavirusa

Iako smo se ponadali da je pandemiji koronavirusa konačno kraj, njene posljedice dodatno zabrinjavaju. Long COVID uništio je kvalitet života za 50 posto, kažu stručnjaci. Pacijenti se bore protiv udruženih simptoma i po nekoliko mjeseci. Hipertenzija i srčani udari koji su sve češći kod mladih osoba, uglavnom su posljedica koronavirusa.

Hladniji dani sinonim su za početak kihanja, kašljanja, prehlade i različitih virusa. Zbog toga svako pribjegava različitim metodama podizanja imuniteta.

“Malo vitamina, kad mogu kupim”,”Evo vidite, maskom, masku nosim svugdje”, “Prirodnim stvarima, voće, povrće, 100% organsko”, kažu nam građani.

No, sve će teže biti ojačati imunološki sistem, izmučen COVID-om 19. Česte su posjete bivših pacijenata, koji se sada suočavaju sa hipertenzijom.

“Ti pacijenti, koji naknadno dobiju neke virusne infekcije, često se komplikuju. Očigledno da je COVID oslabio njihov imuni sistem i učinio ih podložnijim komplikacijama nekih bolesti, koje bi možda oni prebrodili svojim imunim sistemom”, navela je Melita Stanić iz Zavoda za Hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo.

Iako se svakodnevno bilježi znatno manji broj novozaraženih, dodatno plaši zdravstveno stanje, koje je virus uzrokovao. Višemjesečni konstantni umor, otežano disanje, slabije pamćenje, neki su od simptoma long COV ID-a.

“Radi se o produženim simptomima covida, više od četiri sedmice i do tri mjeseca. Možemo to klasificirati na tri sistema. Jedan od njih su fizikalni simptomi, zatim neuro-psihijatrijski i psihijatrijski simptomi”, rekao nam je to doktor Bilgin Sait iz Američke bolnice u Istanbulu.

U najvećem broju slučajeva, od pomenutih simptoma boluju žene, od 20. do 45. godine života. Iste starosne dobi su i oni koji boluju od kardiovaskularnih problema, a kojih je sve više u državi. Prste je ponovo umiješao koronavirus.

“Nažalost, kod najvećeg broja pacijenata, govorimo o postcovidu koji nastoji da zgruša krv, imamo problema u venskom sistemu, i kad uradimo jednu dijagnostiku vidimo ugruške koje pacijent ne vidi, koji lebde i oni se otkače i pravo idu u pluća i pravo idu u smrt”, pojasnio je kardiolog Emir Solaković.

Povećanju broja srčanih udara, udruženim snagama pomažu brojni poroci bh. građana i nezdrav način života.

“Postoji i onaj faktor koji nam uslovljava ovakav život kakav živimo danas, a to je stres. Izfragmentirani san, dovodi do 20% više predispozicije da dođe do infarkta miokarda”, istakla je Jasmina Ćorović – Kuburović, kardiologinja i specijalistkinja interne medicine.

Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je najavila skorašnji kraj pandemije. No, tek slijedi borba protiv svih posljedica, koje je koronavirus ostavio za sobom. Neizvjesno je kako se izboriti, s obzirom da stručnjaci navode kako je long COVID smanjio kvalitet života za 50%.

N1