U BiH respiratorne bolesti na prvom mjestu, provođenje Zelene agende na čekanju

Bosna i Hercegovina se još 2019. godine obavezala implementirati Zelenu agendu za Zapadni Balkan. Do sada je urađeno veoma malo. Naša država ima najviše pokrenutih procesa protiv nje u energetskoj zajednici, a novac koji stoji u EU za ove projekte rijetko se povlači. U Egiptu je počeo i klimatski samit COP27 na kojem se akcenat stavlja na finansijska sredstva i pomoć bogatih siromašnima u zelenoj tranziciji.

Ovo je ključni globalni događaj koji okuplja svjetske lidere, njih 120 ove godine.

“Ovo nije samo mjesto gdje se govori o borbi protiv globalnog zagrijavanja, ovo je prvorazredni politički događaj na kome se dešava ogroman broj susreta državnika i zbog toga mi je žao što BiH nije predstavljena ni na predsjedničkom ni na premijersko ni na ministarskom nivou”, naveo je Saša Magazinović, član Zelenog kluba Parlamenta BiH.

Šokantna procjena objavljena je na dan otvaranja klimatskog samita UN-a Cop27. U izvještaju Svjetske meteorološke organizacije kažu kako rekordno visoka emisija plinova u atmosferi dovode nivo mora i topljenje leda do novih najviših vrijednosti i podstiču ekstremno vrijeme od Pakistana do Portorika. Svaka godina od 2016. je bila jedna od najtoplijih zabilježenih.

Pitali smo građane koliko su znaju o klimatskim promjenama i globalnom zagrijavanju?

“Čuo sam preko televizije o klimatskim promjenama i da tu treba nešto da bude, drugo ne znam ništa”, “Šta bi trebalo biti? Te klimatske trebalo bi da bude bolje nego što jeste, a šta će biti to ne znam ni ja, ni vi to ne znate.”, “Nikad se nije desilo da u ovo doba budu temperature 20 stepeni bar u našim krajevima”, “Žalosno je sve što se dešava. Ljudi su glavni problem bacanje smeća, auta…”, kazali su nam neki od građana.

Problem u BiH su i termoelektrane Kakanj, Tuzla i Ugljevik koje su od 2016. među deset najvećih evropskih zagađivača.

“Apsolutno se ništa nije promijenilo od 2016. Mi smo potpisali i trebali smo već 2018. imati nacionalni plan za smanjenje emisije, da svedemo granice određenih polutanata koji su definirani PM čestice, uljen dioksid.. još od stare direktive mi to nismo uradili”, rekao je Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju Tuzla.

EU trenutno razmatra kako Zeleni plan prilagoditi Zapadnom Balkanu gdje je ekološka politika u rukama korumpiranih vladajućih elita, koje nisu regulirale zagađivače, ne potiču čiste energiju i transport, već naprotiv nastavljaju svoju ovisnost o uglju i drugim fosilnim gorivima.

“Naše vlasti bi trebale implementirati takve projekte zbog građana BiH koji se i ovih dana guše u zagađenom zraku zato što mi ne odustajemo od uglja kao jednog od glavnih energenata, ali ne samo da ne odustajemo od njegove upotrebe nego nismo napravili ništa da zaštitimo građane od ispušnih plinova termo blokova”, istakla je Jasminka Bjelovac, koordinatorica za projekte okoliša, klime i održivog razvoja.

Godišnje 3.000 osoba umre od posljedica zagađenja koje, između ostalog, proizvode termoelektrane. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da su respiratorna oboljenja u BiH na prvom mjestu.

N1