Njemačka objavila mjere za zimu. Kako država pomaže svojim građanima?

Nakon dogovora predstavnika saveznih vlasti i federalnih jedinica poznati su detalji paketa pomoći građanima i privredi. Kako javlja javni TV-servis ARD, u mehanizam formiranja cijena plina i struje za potrošače Njemačka je ugradila “kočnicu”. Mjesečna karta će koštati 49 eura, a uložit će se više i u smještaj za izbjeglice, piše Deutsche Welle.

Možda od februara

Planirano je da se cijena plina “zakoči” početkom marta 2023. Za 80 posto potrošnje plina u odnosu na prethodnu godinu cijena će biti fiksna – 12 centi po kilovat-satu, a za grijanje 9,5 centi. Kao mjerna jedinica služi projekcija potrošnje za godinu dana na temelju potrošnje u septembru 2022. Savezne vlasti su očito reagirale na kritiku pokrajina, za koje početak ove “kočnice” planiran od marta dolazi prekasno. Zato se u dogovoru kaže da će se nastojati da mjere počnu vrijediti već od početka februara.

Za velike industrijske pogone važit će posebna cijena plina od januara. Za 25.000 najvećih industrijskih potrošača plina država će subvencionirati cijenu 70 posto potrošnje iz godine 2021.

Struja od januara 2023.

Za električnu energiju subvencije bi trebale vrijediti od januara. Domaćinstva i manja poduzeća će imati bruto cijenu od 40 centi po kilovat-satu. To vrijedi za 80 posto dosadašnje potrošnje. I za industrijske pogone planira se 13 centi kao zajamčena neto-cijena za kilovat-sat. Subvencionirana količina neće prelaziti 70% potrošnje u godini 2021.

Novac za ove mjere uzimat će se iz Fonda za stabiliziranje ekonomije za koji je izdvojeno 200 milijardi eura. Predviđeno je da se formira i specijalni fond za mala i srednje velika poduzeća i građane koji ovim mjerama ne bi bili dovoljno rasterećeni. Od bolnica, preko institucija kulture do firmi iz sektora njege starijih osoba, niz ustanova će biti obuhvaćeno ovim fondom. Ali će iz njega biti novca i za stanove i kuće u vlasništvu građana u kojima nabavka energenata dovede “do prevelikog opterećenja”.

Subvencionirana mjesečna karta

Popularnu mjesečnu kartu od 9 eura, naslijedit će od 1. januara isto tako subvencionirana karta od 49 eura. Savezna država preuzima troškove u visini 1,5 milijardi eura.

Broj osoba koje će imati pravo na subvencioniranje mjesečne stanarine će se također utrostručiti od 1. januara. Ubuduće će se subvencije odnositi na dva miliona domaćinstava, a ukupna svota subvencija će porasti s 1,4 milijarde na 5,1 milijardu eura. Iako su pokrajine tražile da savezna država preuzme veći dio subvencija, u dogovoru se kaže da će pokrajine i država to, kao do sada, plaćati po pola.

Povećana pomoć za smještaj izbjeglica

Oko milion ukrajinskih građana je izbjeglo u Njemačku, a raste i broj tražitelja političkog azila iz drugih zemalja. Općinski i pokrajinski resursi su na izmaku. Država će izdvojiti dodatnu milijardu i po eura za izbjeglice iz Ukrajine. Istu dodatnu svotu izdvojit će i za sljedeću godinu, dok će za izbjeglice iż svih drugih zemalja izdvojiti 1,25 milijardi.

Opozicija i općine kritiziraju mjere

S obzirom na to da će subvencionirana cijena plina vrijediti od marta, s naknadnim plaćanjem za februar, demokršćanska opozicija tvrdi da su mjere donesene prekasno. Predstavnik zastupničkog kluba demokršćana u Bundestagu Thorsten Frei je rekao da će “vladino oklijevanje” građani platiti “velikim gubitkom blagostanja”, a da će mnogim poduzećima “prijetiti insolventnost”.

S druge strane predstavnici vladajuće koalicije brane paket mjera, tvrdeći da će se na temelju njih dobro prebroditi zima. Šefica njemačkih socijaldemokrata Saskia Esken je rekla da dogovor pokazuje građanima da “mi nikoga ne ostavljamo samog”. Šefica Zelenih Ricarda Lang je rekla: “Milionima ljudi u ovoj zemlji će se pomoći brzo, osjetno i nebirokratski.”

Šef kluba opozicione Ljevice u Bundestagu Dietmar Bartsch rekao je da je razočaran rezultatima dogovora, ali prije svega mjesečnom kartom koja će zamijeniti kartu od devet eura, jer novu kartu od 49 eura “mnogi ljudi sa slabim primanjima sebi neće moći priuštiti”. On ima ideju da se uvede godišnja karta od 365 eura.

I ljevica i demokršćani traže veće investicije u prometnu infrastrukturu.

Mjere je kao nedovoljne kritizirao i predsjednik Njemačke Skupštine gradova Markus Lewe tvrdeći da će mjesečna karta po ovoj cijeni dovesti do smanjenja broja vožnji. Nemačke željeznice su, nasuprot tome, pozdravile uvođenje ovakve karte.

S općinskog nivoa stiže uglavnom kritika obujma finansijskih sredstava koje je savezna država planirala za izbjeglice. Zato su očekivanja od pokrajinskih budžeta porasla. Osim toga, po riječima Reinharda Sagera, predsjednika njemačke Skupštine okruga, pomoć koju je obećala savezna država upućuje se preko pokrajinskog nivoa, pa bi pokrajinske vlasti po njemu morale što prije prebaciti sredstva općinama.