Nepravilnosti pri kupovini sve češće – znaju li građani svoja potrošačka prava?

Zbog sve drastičnijih poskupljenja, svijest građana kako utrošiti teško zarađeno i za to dobiti odgovarajući kvalitet počela se buditi. Iako primjećuju nepravilnosti pri kupovini, mehanizme za zaštitu svojih prava potrošači ne koriste koliko bi mogli. Evo primjera iz Kaknja.

Građani naše zemlje zbog sve teže ekonomske situacije počeli su više cijeniti svaku marku koju potroše. Sada, više nego ikada, primjećuju nepravilnosti sa kojima se susreću pri kupovini roba i usluga. Ipak svoja prava kao potrošača i kome se obratiti rijetki znaju.

U Bosni i Hercegovini na snazi je Zakon o zaštiti potrošača, kao i nekoliko značajnih institucija koje bi trebale nadzirati njegovo provođenje. Ipak, zbog nepoznavanja regulative i inertnosti samih potrošača, mnoge nepravilnost ne budu sankcionisane. Upravo u ovom pomenutom slučaju potrošač je bio dužan da plati cijenu istaknutu na polici, a ne onu na kasi, ističu iz kakanjskog udruženja potrošača, koji već sada bilježe porast broja pritužbi potrošača. Razlog poznat.

“Svijest potrošača se budi da traži ta neka svoja prava iz razloga što je njemu, da plati skuplje nešto 5, 10 feninga puno. Imali smo slučaj gdje se prodavala roba na sniženju, bila je roba na sniženju u određenom košu. Sva ta roba koja stoji u određenom košu, ako ima grešku, to mora biti naznačeno, a ne da vi dođete kući i uočite neki nedostatak”, kaže za BHRT Sanja Kubura, članica UO u Udruženju potrošača Općine Kakanj.

Ističu, prva adresa za zaštitu prava potrošača su upravo oni, odnosno lokalna udruženja jer surađuju sa tržišnim inspekcijama i nadležnim službama. Ipak, s druge strane, zenički sociolog Sead Pašić savjetuje: Kada nadležni ne reaguju na očite neregularnosti, treba iskoristiti čak i moć društvenih mreža i pisanja recenzija proizvoda ili naprosto opisati svoje iskustvo.

“To svi gledaju. Dopis iz opštine ili iz kantona, to ne gleda niko, ali svako gleda društvene mreže. Vi jednom kada uradite, kada stavite brend, žig da nešto ne valja, to se širi ko kolera i oni će tu tad paziti”, kaže sociolog Sead Pašić.

U suštini najbolja zaštita potrošača je njegova edukacija, o tome na šta se, i kome se može žaliti. Pored svega, bitno je napomenuti da, pored prava, postoje i obaveze potrošača. A to su: prilikom kupovine provjeriti cijenu, pročitati deklaraciju, provjeriti ispravnost zaračunatog iznosa i, ono najbitnije, sačuvati račun i garantni list, jer bez toga svaki daljnji korak je onemogućen.