Zašto trgovine u BiH ne odvajaju proizvode biljnog od proizvoda životinjskog porijekla?

Grupacija proizvođača i prerađivača mlijeka i mliječnih proizvoda pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTKBiH) ponovo ukazuje na praksu trgovačkih objekata da na policama fizički ne odvajaju proizvode biljnog od proizvoda životinjskog porijekla, te da na taj način zbunjuju potrošače.

Iako Grupacija godinama apeluje da se u prodajnim objektima fizički razdvoje ove dvije vrste proizvoda, očito je da i dalje dolazi do njihovog miješanja na policama. Razlozi su nedostatak deklaracija ili neadekvatno prevedene deklaracije, a ovakvi proizvodi se najčešće imenuju kao “milk drink”, što apsolutno ne znači da se radi o UHT mlijeku ili proizvodu životinjskog porijekla, saopćeno je iz Grupacije proizvođača i prerađivača mlijeka i mliječnih proizvoda.

Grupacija navodi da pozicioniranje takvog proizvoda s mliječnim proizvodima u trgovinama, u većini slučajeva, dovodi do toga da će kupac izabrati biljni sir, biljni namaz ili “mliječni napitak” koji je dosta jeftiniji od proizvoda koji je životinjskog porijekla, smatrajući da zaista kupuje kvalitetan mliječni proizvod ili mlijeko koje je deklarisano u skladu s pravnom regulativom.

Također, već godinama određeni proizvodi iz uvoza ne prate pravni okvir i regulative iz oblasti informisanja potrošača o hrani te se često dešava da proizvodi s neadekvatnim deklaracijama dovode u zabunu krajnjeg potrošača. Jedna od posljedica ovakve prakse jeste pad konkurentnosti domaćih poroizvođača na domaćem tržištu u odnosu na uvozne proizvode, navodi se u saopćenju.

Sve navedeno predstavlja direktno kršenje Pravilnika o pružanju informacija potrošačima o hrani (Službeni glasnik BiH, broj 68/13) koji definiše informisanje potrošača o hrani od strane subjekata u poslovanju s hranom, a cilj mu je da služi interesima unutrašnjeg tržišta i zaštiti potrošača kroz jasno, razumljivo i čitljivo označavanje hrane.

Iz Grapacije naglašavaju da je prema propisima Evropske unije na deklaracijama biljnih proizvoda zabranjena upotreba terminologije koja asocira na proizvode animalnog porijekla (cheese,butter, yoghurt, milk, itd), što govori da ispravan prijevod deklaracije proizvoda uvezenih iz EU ne može sadržavati riječi sir, maslac, jogurt ili mlijeko.

Grupacija apeluje na nadležne institucije da dosljedno primjenjuje postojeći Pravilnik koji štiti interese potrošača, kao i na potrošače da obrate pažnju da li su proizvodi koje kupuju životinjskog ili biljnog porijeka.