Evropa trenutno ima puna skladišta plina

Nakon što je smanjen uvoz ruskog plina, na koji se Evropa dugo oslanjala, evropski čelnici su požurili s nabavkom prirodnog gasa iz cijelog svijeta kako bi napunili skladišta. Sada, zbog kombinacije neuobičajeno toplog vremena i uspješne trgovine, skladišta su gotovo sasvim puna, čak i prije nego što su mnogi građani počeli grijati svoje domove, piše ekonomski portal Bloomberg.

Zabilježen je i značajan pad cijena plina koje sada iznose manje od trećine nego za vrijeme ljetnog vrhunca. Sve u svemu, Evropa sada ima više plina nego što može iskoristiti, navodi Bloomberg.

Naravno, još je uvijek moguće ući u rizično razdoblje. Mnogo toga ovisi o vremenskim prilikama, a velika hladnoća bi mogla u kratkom vremenu ponukati Evropu da posegne u svoje zalihe.

Vlade se također boje dodatnih sabotaža energetskih postrojenja, što bi moglo uticati na tržište. No, kako bilo, situacija u Evropi u oktobru je što se tiče plina mnogo bolja nego što su se političari mogli nadati.

Opskrba plinom iz Rusije postepeno se smanjuje još od prošle godine. Protok na ključnom plinovodu Sjeverni tok je ovoga ljeta bio neko vrijeme obustavljen čak i prije eksplozija.

Blagi vremenski uslovi su za sada idealni za ograničenu potražnju, no evropski čelnici se brinu da bi niže cijene plina, u odnosu na one ljetne, mogle s padom temperature potaknuti veću potrošnju.

– Očekuje se da će evropska prezasićenost plinom trajati najmanje do decembra 2022. Mala je vjerovatnoća da bi u novembru Evropu moglo zadesiti duže hladno razdoblje – rekao je Giacomo Masato, analitičar i meteorolog iz italijanske energetske kompanije Illumia.

Evropske države kupovale su tokom ljeta puno ukapljenog plina (LNG) kako bi napunile skladišta i osigurale pokrivanje zimske potražnje. Prema početnom cilju, nivo uskladištenog plina trebao je do 1. novembra iznositi 80 posto, ali je taj cilj uvelike premašen.

No budući da LNG i dalje pristiže, potražnja za kapacitetima za ukapljeni plin je i dalje velika. U Evropi ih baš i nema puno, djelomično i zato što se kontinent dugo oslanjao na plin koji je gasovodima stizao iz Rusije.

Brodovi zato stoje u redu pred LNG terminalima. Njemačka i Nizozemska investirale su u nove kapacitete i očekuje se da će neki od njih početi s radom kroz nekoliko mjeseci.