Podijeljeni obrazovni sistem u BiH: Kako djeca uče o istoriji?

Obrazovni sistem, koji pohađaju generacije poslije rata u Bosni i Hercegovini podijeljen je, naročito kada je riječ o predmetu istorija.

Posebno je izražena selektivnost u načinu predstavljanja sadržaja i događaja iz prošlosti. Kako tumačiti i prenositi osjetljive teme, kako mladim generacijama ponuditi različite perspektive? Kako prevazići predrasude, stereotipe i prihvatiti drugog i drugačijeg? O ovim i sličnim temama diskutovalo se na Konferenciji o Mirovnom obrazovanju.

Predrasude i stereotipi i dalje postoje, ali ključan je ”izlazak iz oklopa”, smatra direktor Gimnazije ”Rizah Odžečkić” Zavidovići, Mensur Sinanović.

”Naše okruženje je takvo, bliska, pa i dalja prošlost, struktura stanovništva, događaji, sigurno djeluju na omladinu i oni su u mnogim dilemama. U školi imamo nekoliko predmeta, kroz koja nastojimo djeci razbiti predrasude i približiti im demokratiju. Kroz druženje sa drugim školama, na primjer škole u Žepču, gdje je većinom hrvatsko stanovništvo, i škole u Zavidovićima, gdje je većinom bošnjačko stanovništvo, dakle razmjenom pogleda tih učenika sa našim učenicima, o temama tolerancije, sve nam to služi da pripremimo novu mladu generaciju za novo društvo. Da izađemo iz oklopa stereotipa, šablona i da modernizujemo programe postojećih predmeta. Odlaskom u drugi entitet, drugi grad, sa stvarnim planiranim ciljem da sudarimo mišljenja o ovim temama koje su kod nas problematične, to je jedino rješenje. Mora se izaći iz učionica.”

Zumreta Marić profesorica historije i demokratije i ljudskih prava iz Mostara, navodi da je njena glavna zadaća pripremiti učenike da žive u društvu koje je različito, te da prihvate i cijene tu različitost. Kroz učešće u projektu Pro-Budućnost i različite aktivnosti koje sprovodi, želi naučiti svoje učenike da misle mir.

”Učenici su svjesni su toga da je ljepota Bosne i Hercegovine u njenoj različitosti. Počinjemo od nekih lakših tema, a onda dolazimo do jedne teme koja sumira sve, a to je ”govorenje živih biblioteka”. Učenici se susreću sa pričama ljudi koji su bili izloženi torturama od nekih drugih, koji ne mogu da shvate da je Bosna i Hercegovina bila, jeste i biće društvo različitosti. Cilj mi je da naučim učenike da misle mir. Izuzetno je promijenjena svijest mladih ljudi. Lani smo imali aktivnost posjete vjerskim objektima. Ja sam tada djecu vodila u katoličku katedralu, pravoslavnu crkvu i džamiju, i neka djeca su se prvi put susrela sa vjerskim objektima vjere kojoj pripadaju, a ne vjere kojoj ne pripadaju. Uživala su djeca u tim posjetama. Iskoristila sam priliku održati čas historije, a vjerski službenici su također održali predavanje. Učenici su shvatili da nema Bosni budućnosti, ako potenciramo različitost. Različitost je naša ljepota.”

Potreba za dijalogom, saosjećanjem i poštivanjem drugih nikada nije bila veća, navode iz USAID-a. Unaprijediti vještine i znanje učenika, osposobiti ih da preveniraju potencijalne sukobe i nasilje, cilj je Mirovnog obrazovanja ”Da rastemo u miru”. Stotinu nastavnika iz šest kantona sa učenicima su proveli radionice o različitim temama (multikulturalnost, kritičko razmišljanje, prevencija vršnjačkog nasilja, unaprijeđenje ljudskih prava).

Na dvodnevnoj Konferenciji o Mirovnom obrazovanju ”Da rastemo u miru”, u okviru USAID projekta za izgradnju mira PRO-Budućnost, prosvjetni radnici iznijeće svoja iskustva, te diskutovati o preprekama i izazovima sa kojima se suočavaju učenici, ali i nastavnici.

N1