Na pitanje “Kako ti djeca kockaju u kladionici”, radnica odgovorila “Fino”

Koliko ste puta vidjeli dijete u kladionici da troši svoj džeparac, novac za sendvič i užinu na “kerove” voćke i knjige ali ne na prave knjige nego na kockarske aparate na kojima se “vrte knjige”.

Član Zakona o igrama na sreću FBiH kaže da je licima mlađim od 18 godina zabranjeno zaprimanje uplata i učestvovanje u svim igrama na sreću u kazinima, kladionicama i automat klubovima, kao i igrama na sreću koje se priređuju putem interneta. Iako isti zakon, pored zabrane klađenja zabranjuje i boravak maloljetnih lica u kladionicama, kasinima i objektima u kojima se priređuje igranje na sreću te propisuju adekvatne kazna, svjedoci smo stalnog kršenja pomenutih odredbi piše Crna-Hronika.

Portal Crna-Hronika donosi vam video klip koji je snimljen u jednoj kladionici u Sarajevu koja je u tom trenutku bila puna maloljetnih lika koja su se kockala. Na pitanje “kako ti djeca kockaju u kladionici? Radnica je odgovorila sa fino”.

Vlasnici kladionica također snose ogromnu odgovornost u tome da onemoguće maloljetnim licima da se klade, ali to je dio odgovornosti na koji mi kao društvo ne možemo da računamo kao popravljiv. Profitabilnost je uglavnom primarni cilj vlasnika kladionica. Posebno je složen problem generacijskog prenosa navike klađenja sa roditelja na djecu. Takav fenomen zahtijeva resocijalizaciju prvenstveno roditelja, a potom i njihove djece.

U bosanskohercegovačkom društvu prisutan je sistem kvazi vrijednosti. Velika stopa nezaposlenosti, nerazvijena svijest o vrijednosti rada, pretpostavka da se do velike količine novca može doći brzo i lahko su glavni uzročnici društvenog problema pojmljenog kao klađenje. Svakodnevno, prvenstveno u mass-medijima, slušamo o ogromnom broju nezaposlenih i purifikaciji građana Bosne i Hercegovine. Podatak da se na godišnjem nivou u našoj državi potroši 1,36 milijardi KM kroz kladioničarski sistem je proturječan svakodnevnim, “bombastičnim” informacijama o tome da su građani ove države najsiromašniji u Evropi. Također, želimo ukazati na drugu dimenziju ovog problema: 1, 36 milijardi uplaćnog novca ne ulazi u ekonomski sistem Bosne i Heregovine kroz oporezivanje što ionako složen društveni problem dodatno usložnjava.

Pogledajte video ispod

https://www.instagram.com/reel/CkAlKVYId0h/?igshid=YmMyMTA2M2Y=