Koliko čitaju bh. građani: “U našoj biblioteci su najčešći penzioneri”

U vrijeme modernih tehnologija i novih sadržaja sve češće zapostavljamo knjige, a kultura čitanja sve je manje prisutna i u našem društvu. Podaci su poražavajući i pokazuju da se danas malo ili nikako čitaju knjige. Psiholozi, s druge strane ukazuju na važnost čitanja i to od najranije životne dobi, a koliko se posjećuju biblioteke provjerila je Đenana Kaminić Puce.

Stotine knjiga dnevno prođe kroz ruke Anise Mujić, mlade bibliotekarke, koju je ljubav prema knjizi dovela u Narodnu biblioteku. Listanje stranica knjiga za nju je uvijek bilo zadovoljstvo, pa to pokušava prenijeti i na školarce koji su, kako tvrdi, poslije penzionera, najzastupljeniji čitaoci.

“U našoj biblioteci imamo od 1.500 do 2000 upisanih, međutim ne čitaju svi. Oni koji najviše čitaju to su penzioneri. Bitno je napomenuti da bi se djeca od najranijeg perioda trebala upoznati sa knjigom, odnosno sa slikovnicom, i da ih na taj način roditelji upoznaju sa čitanjem i tako će djeca stvoriti naviku čitanja”, ispričala nam je Anisa Mujić.

Stoga u stvaranju navike čitanja najvažniju ulogu igraju roditelji. No, svakim danom, izazov je sve veći, posebno kada su lektire i sažeci dostupni na internetu, pa veliki broj djece bira lakši put do cilja.

“Velika je odgovornost na obrazovnim ustanovama, i na bibliotekama kao ustanovama od kulturnog značaja. Mi smo u aprilu imali kampanju „Mostar ponovo čita“ i efekti su bili takvi da smpo za 300 novih članova obezbijedili besplatno članstvo. Imam običaj reći čita se više već što je percepcija u javnosti, a manje već što bi se trebalo čitati”, izjavio je Omer Mičijević, direktor Narodne biblioteke Mostar.

A zašto ne čitamo? Razloga ili izgovora je mnogo.

N1