Krv u Putinovim očima: Kako je puklo između Vučića i ruskog predsjednika

Lik ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je bio naslikan na zgradi u uglu ulice u Beogradu je išaran, oči i usta su mu prekrivene crvenom bojom. Krv u Putinovim očima na muralu u Beogradu i iznenadio je u zemlji koja je promoskovska. U novoj analizi Bloomberg piše da prijateljstvo između Rusije i Srbije “sve nezgodnije”

Slogan “brat” je promijenjen u “rat”. Mural je nastao kao znak podrške ruskom predsjedniku. Sada postaje simbol otpora i protest protiv rata i to u trenutku kada je Putin dodatno eskalirao sukob u Ukrajini.

Srbija je bila vješta u balansiranju svojih geopolitičkih i privrednih interesa između istoka i zapada. Rat je razotkrio paradokse tog žongliranja i pokrenuo pitanja u Beogradu o tome gdje zapravo leže interesi ove zemlje u novom svjetskom poretku, ističe se u analizi.

Dodaje se da se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić protivio uvođenju sankcija Rusiji. Ističe se da srbijanska privreda zavisi od evropskog bloka za 60 posto svoje trgovine. Cilj vlade u Beogradu, koliko god bili udaljeni od toga u ovom trenutku, jeste da se konačno pridruži Evropskoj uniji.

„Srbija se u međuvremenu udvarala Kini, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Njihov je predsjednik boravio u Beogradu 10. oktobra kako bi se susreo s Vučićem prije sastanka s Putinom u St. Petersburgu“, navodi Bloomberg.

Putin najomiljeniji svjetski vođa za Srbe

Anketa provedena nekoliko mjeseci nakon što je Vučić nadmoćno reizabran u aprilu pokazala je da je Putin najomiljeniji svjetski vođa za Srbe. Čak i nakon što je kineski Xi Jinping dobio dodatnu podršku nakon pružanja vakcine protiv covida-19. Srbija je od tada postala utočište hiljadama Rusa koji bježe od ruskog režima.

Stav zemlje je, međutim, postao neprijatan za neke iz predsjednikovog bliskog okruženja. Zorana Mihajlović, potpredsjednica Vlade Srbije, okrivila je Putina da je svijet doveo “na ivicu tragedije”.

“Svijet se mijenja, geopolitička situacija je drugačija i moramo gledati u budućnost kako bismo pronašli svoje mjesto”, kazala je Mihajlović u intervjuu 12. oktobra. Intervju je dala nakon što je Rusija ponovno počela da bombarduje gradove širom Ukrajine. Ukratko, ona je poručila da je vrijeme da Srbija konačno izabere stranu i definiše svoju poziciju.

Iako se Srbija glasovima u Ujedinjenim nacijama pridružila osudi Putinove invazije, i dalje je u „ruskoj orbiti“, navodi Bloomberg.

Rusko-srbijansko prijateljstvo

Prijateljstvo između dviju istočnih pravoslavnih nacija seže stoljećima unazad, prije nego što je zahladnjelo tokom sovjetskog razdoblja. Međutim, ponovno je oživljeno tokom raspada Jugoslavije, a zatim je ojačano nakon intervencije NATO saveza 1999. godine, čime je okončan rat na Kosovu.

Srbija računa da će je Moskva podržati u nepriznavanju državnosti Kosova. Putin koristi Kosovo kao dokaz “dvoličnosti” Zapada u vezi s njegovim ratom u Ukrajini.

Rusija prodaje prirodni gas Srbiji ispod tržišne cijene prema produženom ugovoru. Ali, Rusija čini samo 6 posto vanjske trgovine Srbije. EU je daleko najveći partner s trgovinskom razmjenom od 30 milijardi dolara.

Nakon toga slijede ulaganja iz Kine i UAE. Tri najveća izvoznika iz Srbije su rudarske kompanije u kineskom vlasništvu i proizvođač čelika, objavilo je Ministarstvo finansija.

Odnosi s Rusijom „ispražnjeni“

Jedan od najatraktivnijih projekata u Beogradu podržan je od strane UAE: The Waterfront, Vučićev vodeći projekat luksuznih stanova na Savi. Ujedinjeni Arapski Emirati i Srbija također su potpisali “strateški savez” u septembru, koji pokriva sve, od sporazuma o izručenju do pakta s Fondom za razvoj Abu Dabija. Emirati su također pristali da pozajme Srbiji milijardu dolara za pomoć u servisiranju duga i energetskim ulaganjima, dodaje se u analizi.

“Odnosi s Rusijom su ispražnjeni. Ostat će prijateljski, ali će sva bitna pitanja nestati. Politički, društveno, prijateljstvo je još uvijek tu, ali rat je ubrzao ekonomski raspad”, kazao je Maksim Samorukov, analitičar za region pri Carnegie Endowmentu koji je napustio Moskvu u februaru.

Zaista, dok sukob ponovno cijepa svijet između istoka i zapada, Beograd igra poznatu ulogu. Pod komunističkim vođom Josipom Brozom Titom, Jugoslavija je slavno raskinula sa Sovjetima i uspostavila veze među drugim nesvrstanim zemljama.

Postoje znakovi da to radi. Međunarodni monetarni fond, s kojim vlada u Beogradu nastoji da sklopi sporazum, predviđa da će srpska privreda ove godine porasti 3,5 posto. Iako će inflacija ostati iznad 11 posto u 2022, ipak je to ispod evropskog prosjeka.

Neki aspekti srpske geoplitike mogli bi biti od velike koristi, navela je Bank of America 11. oktobra, a pri tome se u izvještaju navodi kao primjer ugovor o gasu s Rusijom s jedne strane i težnje članstvu u EU s druge strane.

Kina je ključna

Za penzionisnaog srpskog diplomatu Zorana Milivojevića jedina stvar koja nije na stolu u smislu onoga što će Srbija razmotriti je priznanje Kosova koje je proglasilo nezavisnost 2008. Sve ostalo je otvoreno za razgovor, uključujući i sankcije, rekao je.

Milivojević, koji je boravio u Briselu i Parizu i bio ambasador Srbije u Vijeće Evrope, navodi da je Kina ključna jer odnosi Srbije s tom zemljom nemaju nikakve političke veze.

Posjeta čelnika UEA bio je potvrda geopolitičkog balansiranja Srbije, navodi on. “Za nas je to posebna podrška, indirektna podrška našim stavovima. To je simbolično, nešto vrlo politički važno za nas.”

Izazov za Vučića

Ipak, Srbija ima malo političkog utjecaja na Zapadu, rekao je Samorukov, a odnosi s Kinom i UAE se temelje isključivo na finansijskim interesima. Izazov za Vučića je koliko dugo može odolijevati pritisku Evrope u tome da zauzme čvršći stav prema Rusiji, dodao je.

Kompromis bi mogao doći u obliku pristanka na neke sankcije ili revizije politike otvorenih vrata za Ruse – 30 dana bez viza, iako to ne bi bilo popularno među biračima.

Razgovori s Rusima u Beogradu sugerišu da su oni koji beže protiv Putina. Piotr Nikitin, advokat i aktivista iz Beograda koji je pomogao da se pokrene grupa Rusa, Bjelorusa i Ukrajinaca protiv rata, smatra da zbog toga uništavanje Putinovog murala u Beogradu i nije iznenađujuće.

Brine ga da bi Vučić na kraju mogao pooštriti srpski vizni režim, a predstaviti to kao sankcije Rusiji i to kako bi se svrstao na stranu EU, piše Bloomberg, a prenosi Financial Post.