Zašto građani često više podrške daju političkim spavačima nego proaktivnim kandidatima

Rezultati nedavnih Općih izbora su dobrim dijelom izraz neiskrenosti, neinformiranosti građana te pokazatelj kakve kriterije imaju prilikom glasanja. Zapravo, još jednom potvrdilo se istinitim da su promjene isključivo moguće ako počnu od građana.

Pojedini kandidati, koji su dobro radili u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, dobili su dosta manji broj glasova, a zbog čega neki od njih neće biti zakonodavci. Neke od takvih političara ćemo istaći, bez namjere da ih glorificiramo – bezgrešni ne postoje, posebno ne u politici.

Alma Čolo je među tim političarima. Kao kandidatkinja SDA dobila je više od 15.000 glasova, ali joj to nije dovoljno da ponovo bude izabrana za državnog parlamentarca. Ova pravnica bila je jedna od aktivnijih parlamentaraca, njeni javni istupi su bili sukladni kulturi dijaloga te, koliko je poznato, nije povezana sa aferama, kontroverzama i drugim spornim radnjama. Posebno se istakla baveći se pravnim pitanjima, što se odnosi i na Izborni zakon.

Adnan Šteta je izabran za SDP-ovog zastupnika u Skupštini Kantona Sarajevo. Dobio je više od 8.000 glasova i ne manjka onih koji su očekivali da će taj broj biti dosta veći. To očekivanje je posljedica toga što je Šteta kao ministar saobraćaja Kantona Sarajevo uradio značajne stvari, za razliku od mnogih ministara na različitim nivoima vlasti. To se prije svega odnosi na javni prijevoz.

Od Čolo i Štete više glasova su dobili kandidati koji iza sebe imaju male ili nikakve rezultate u dosadašnjem političkom radu. Među njima je veliki broj i onih čiji su javni istupi sve, samo nisu kultura dijaloga, koji su populisti i koji se dovode u vezu s aferama, kontroverzama i drugim spornim radnjama.

Građani su dali znatno povjerenje onima koji su u suprotnosti s onim za šta se deklarativno zalažu – posvećenost, zakonitost, profesionalnost. Ako je suditi po izbornim rezultatima, onda je zaista riječ o deklarativnom stavu koji nije kriterij prilikom glasanja. Rezultati izbora kazuju da veliki broj građana nema problem s onim što je sporno, loše, neprihvatljivo – etički i zakonski. Taj izbor se može pripisati i neiformiranosti građana o onome šta (ne) rade one koje biraju.

Zbog toga je teško očekivati da će pozitivne promjene početi od onih koji su izabrani da budu vlast. Promjene će se desiti kada počnu od onih koji biraju vlast. Niko od njih nije pao s neba u fotelje.