Roditelji u FBiH ogorčeni: Novi uslovi za sticanje prava na dječiji dodatak vode ih u gubitak

Od 09.10.2022. godine u primjeni je novi Zakon o materijalnoj podršci porodicama sa djecom u Federaciji BH (Službene novine Federacije BH broj 52/22), kojim su utvrđeni uslovi i postupak ostvarivanja prava na dječiji dodatak, a od 01.11.2022. godine u primjeni će biti i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom (“Službene novine Kantona Sarajevo” broj 40/22), kojim su predviđene izvjesne izmjene u pogledu ostvarivanja prava na dodatak na djecu, u odnosu na ranija rješenja.

Roditelji su ogorčeni novim zakonom jer ih izmjene dovode na gubitak nikako na dobitak.

Podsjećamo, usvajanjem Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom u Federaciji BiH, djeca iz porodica slabijeg imovinskog stanja i socijalno ugroženih porodica, imaće pravo na dječiji dodatak u mjesečnom iznosu od 103,17 KM do navršene osamnaeste godine života.

12 AMANDMANA U ZAKONU

Prema procjenama, ovim zakonom biće obuhvaćeno oko 80.000 djece u Federaciji BiH. Prijedlog zakona bi se uskoro trebao naći u parlamentarnoj proceduri, nakon što je Vlada Federacije BiH na posljednjoj sjednici utvrdila svojih 12 amandmana, koji su postali sastavni dio ovog zakona. 

“Ovim amandmanima mi smo unaprijedili predloženi zakon i značajno ublažili kriterije za ostvarivanje prava, s ciljem da obuhvatimo što veći broj djece i sve nezaposlene porodilje u Federaciji BiH. Pored toga, skratili smo i rokove za usklađivanje kantonalnih, ali i drugih propisa na tri mjeseca, a sve kako bi primjena zakona mogla početi od polovine ove godine”, kazao je federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača. 

Novinu u Zakonu predstavlja to da je uveden prihodovni cenzus prema kojem se doplatak neće moći ostvariti ako bilo koji član obitelji ima primanja viša od 217 KM mjesečno. Tako su ovim zakonom direktno oštećeni i diskriminirani roditelji djece invalida, djece sa teškim oboljenjima i poteškoćama u razvoju.

Ono što je još zadalo glavobolje roditeljima jeste i to da za svako dijete se podnosi odvojen zahtjev, i otvara račun u banci koji mora biti na njegovo ime. Sve to donosi dodatne troškove. 

BANKOVNI RAČUN ZA SVAKO DIJETE

Iz Raiffeisen banke za Akta.ba su kazali da otvaranje transakcijskog računa za maloljetno lice bilo koje dobi je moguće pri čemu se račun otvara na ime djeteta a zakonski zastupnik, odnosno roditelj/staratelj potpisuje kompletnu dokumentaciju.

Pored zahtjeva za otvaranje računa koji podnosi zakonski zastupnik, te njegove lične karte i CIPS prijavnice, potrebna je i CIPS prijavnica te rodni list maloljetnog lica. Otvaranje ovog računa je besplatno.

“Za maloljetna lica mlađa od 15 godina mjesečna naknada za vođenje računa iznosi 1,99 KM, a kartica se izrađuje i izdaje isključivo na ime zakonskog zastupnika. Osobama starosti između 15 i 26 godina dostupan je Raiffeisen CLUB paket koji je besplatan do zasnivanja radnog odnosa ili navršene 26. godine. U okviru paketa dostupna je debitna kartica koja se izrađuje na ime djeteta, a maloljetna lica karticu preuzimaju uz prisustvo zakonskog zastupnika”, kazali su iz banke.

Udruženje “Porodice tri plus” također upozorava da su novim uslovima za sticanje prava na dječiji dodatak roditelji na gubitku sedam miliona KM.

Iz udruženja kažu da je dosadašnji način isplate dječijeg dodatka podrazumijevao da se novčana sredstva isplaćuju na bankovni račun jednog od roditelja, međutim novim Pravilnikom Federalno ministarstvo rada i socijane politike je kao uslov za ostvarivanje dječijeg dodatka obavezalo roditelje na otvaranje bankovnog računa za svako dijete posebno.

“S obzirom na to da oko 85.000 djece u Federaciji BiH ostvaruje ovo pravo, a cijena otvaranja bankovnog računa kreće se od četiri do devet KM mjesečno po djetetu, novim Pravilnikom o potrebnoj dokumentaciji za ostvarivanje prava na dječiji dodatak nanosi se velika materijalna šteta porodicama – korisnicima dječijeg dodatka”, saopćili su.

Dodaje se da prosječni godišnji troškovi na ime održavanja bankovnog računa za jedno dijete iznose 84 KM, dvoje 168 KM, a za troje i više djece roditelji moraju platiti i više od 250 KM.

Krajni iznos koji sve porodice koje ostvaruju pravo na dječiji dodatak u FBiH moraju izdvojiti iznosi više od 7.000.000 KM godišnje.

Pravo na dječiji doplatak imaju porodice: sa 3 člana, ukoliko su primanja manja od 651,60 BAM, sa 4 člana, ukoliko su primanja manja od 868,80 BAM, sa 5 članova, ukoliko su primanja manja od 1.086,00 BAM sa 6 članova, ukoliko su primanja manja od 1.303,20 BAM.

U vezi s tim, udruženje “Porodice tri plus” uputilo je hitan zahtjev Vladi Federacije BiH, Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike i Federalnom ministarstvu finansija da iz uslova za ostvarenje dječijeg dodatka izuzme stavku obaveznosti da svako dijete mora imati svoj bankovni račun.

Vlada Federacije BiH u ovogodišnjem budžetu planirala je 50 miliona KM, dok će na godišnjem nivou iz budžeta FBiH biti osigurano oko 100 miliona KM. Uz to, Zakon garantuje da će se dječji dodatak povećavati godišnje, kako bude dolazilo do redovnog usklađivanja najniže plate, što je osigurano nedavno usvojenom uredbom Vlade FBiH. 

Budući da je dječji dodatak do sada bio regulisan kantonalnim propisima, dolazilo je do nejednakih prava u zavisnosti od mjesta prebivališta.

Analize pokazuju da kantonalni prosjek za dječiji dodatak trenutno iznosi oko 33 KM mjesečno, s tim da postoje i kantona koji uopšte ne poznaju ovo pravo.

Akta.ba