Cijene nafte ponovo značajno pale, šta će to značiti?

Na svjetskim tržištima cijene nafte prošle sedmice znatno pale jer trgovce zabrinjavaju povećani rizici od recesije, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za “crnim zlatom”.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice 6.4 posto, na 91.63 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 7.6 posto, na 85.60 dolara.

Nakon što su sedam dana prije skočile više od 10 posto, prošle su sedmice cijene nafte znatno pale jer su trgovce zabrinule prognoze o mogućoj globalnoj recesiji koja bi značila slabiju potražnju za naftom.

Međunarodni monetarni fond (MMF) prošle je sedmice u jesenjim prognozama upozorio da će trećina svjetske ekonomije vjerovatno zabilježiti pad u ovoj ili idućoj godini zbog pada realnog dohotka i rasta cijena.

MMF procjenjuje da će svjetska ekonomija ove godine porasti za 3.2 posto, dok bi se u idućoj godini rast mogao usporiti na 2.7 posto. U SAD-u, Kini i eurozoni aktivnosti će gotovo stagnirati, procjenjuje MMF.

Zbog moguće recesije, Međunarodna agencija za energiju (IEA) snizila je prognoze rasta potražnje za naftom u ovoj i sljedećoj godini, nadovezavši se na snižene procjene Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC).

“Cijene su pritisnule znatno snižene prognoze potražnje (za naftom), u prvom redu u idućoj godini”, kažu analitičari Commerzbanka.

Prije 10-ak dana OPEC i njegovi saveznici potaknuli su rast cijena nafte odlukom o smanjenju proizvodnje od novembra za dva miliona barela dnevno. IEA objašnjava da neke članice u proteklom razdoblju nisu uspjele realizirati kvote, što znači da će OPEC+ zapravo smanjiti proizvodnju za milion barela dnevno.

Trgovci prate i situaciju u Kini, koja strogim mjerama nastoji suzbiti novi val zaraze COVID-om 19. Broj zaraženih malen je prema globalnim standardima, ali Kina provodi politiku nulte tolerancije na koronavirus, što koči ekonomske aktivnosti, a time i potražnju za naftom.

A usporit će se i rast američke, najveće svjetske ekonomije. Jer, inflacija u SAD-u i dalje se kreće oko najviših nivoa u 40 godina, pa se procjenjuje da će američka središnja banka Fed na dvodnevnoj sjednici 1. i 2. novembra ponovno, već četvrtu sjednicu zaredom, povećati ključne kamate za agresivnih 0.75 postotnih bodova.

Nakon što su prošle godine cijene nafte skočile više od 50 posto, zahvaljujući oporavku ekonomije od koronakrize, od početka ove godine porasle su gotovo 20 posto, što je ponajviše posljedica rata u Ukrajini.