Šta sve može Dodik sa dvotrećinskom većinom u NSRS-u?

U Narodnoj skupštini Republike Srpske u naredne četiri godine, prema do sada objavljenim izbornim rezultatima, a ostalo je zanemarivo mali broj biračkih mjesta da se obrade, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik mogao bi vrlo lako osigurati dvotrećinsku većinu.

U ovom entitetskom parlamentu su 83 zastupnika. Dodik je sa koalicionim partnerima već osigurao natpolovičnu većinu i ima 47 ruku. Od toga SNSD-ovih je 29, po pet imaju Socijalistička partija, Ujedinjena Srpska i DEMOS, te NPS tri. 

Najvjerovatnije njemu će se pridružiti i SPS i DNS koji imaju sedam zastupnika, tako da će Dodik imati 54 i nedostajat će mu samo dvije ruke da osigura dvotrećinsku većinu od 56 zastupnika. Već se po političkim kuloarima govori kako je lider SNSD-a osigurao, da kada mu to zatreba ima i nedostajuće dvije ruke iz redova opozicionih zastupnika. 

U opoziciji bi ostali SDS 13 zastupnika, PDP osam, lista Nebojše Vukanovića četiri i Pokret za državu četiri. 

Kakve sve političke poteze može vući Milorad Dodik ukoliko, a sve su prilike da hoće, osigura dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini RS-a? 

Ukidanje Vijeća naroda RS-a mogao bi biti jedan od njih. Usvajanje novog ustava RS-a, prihvatanje svakog veta koji bi pozivajući se na vitalni entitetski interes u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine povukla novoizabrani član Željka Cvijanović i pripremanje terena za organiziranje referenduma o statusu RS-a, odnosno samostalnosti. 

– Vijeće naroda je izmišljotina visokog predstavnika Wolfganga Petritscha koji je to nametnuo Narodnoj skupštini. U Ustavu BiH i Dejtonskom sporazumu ne postoji Vijeće naroda, postoji samo Narodna skupština. Kroz promjenu Ustava RS-a, koja se priprema, treba ako ne eliminisati Vijeće naroda iz parlamentarnog života, onda bar dramatično smanjiti mogućnost da se na ovaj način onemogućava rad najvišeg organa vlasti – poručivao je Dodik prije dvije godine. 

Ukidanjem Vijeća naroda RS-a ili reduciranjem njegovih nadležnosti, oduzeo bi pravo Bošnjacima i Hrvatima da se pozovu na vitalni nacionalni interes i ulože veto na bilo šta što se izglasa u NSRS-u. 

Podsjetimo, do sada su pozivanjem na vitalni nacionalni interes i slanjem apelacija prvo Ustavnom sudu RS-a koji ih je odbio, a potom Ustavnom sudu BiH sačuvane šume, poljoprivredno zemljište, državna imovina…

Dvotrećinska većina, a što su iz SNSD-a do sada često izjavljivali, potrebna im je kada član Predsjedništva BiH stavi veto na bilo koji pokušaj druga dva člana člana da ga preglasaju, veto ide u Narodnu skupštinu i dvotrećinskom većinom donesena odluka postane ništavna. Na taj bi se način svako odlučivanje o pitanjima bitnim za državu prebacilo u NSRS, čime bi se poslala poruka da odlučuje entitet, a ne država. 

Dodik, podsjetimo, od 2017. godine najavljuje novi ustav RS-a, za kojeg tvrdi da neće biti separatistički, ali će ipak omogućiti i otvaranje pitanja secesije.

– Sadašnji Ustav nastao 1992. ne odgovara potrebama naroda koji živi na tom području. BiH nema svoj teritorij, jer teritorij pripada Republici Srpskoj i Federaciji BiH. BiH ima samo granice što govori o tome da se taj okvir treba poštovati u svakom segmentu djelovanja i rada u okviru BiH – Dodikove su riječi. 

ČLAN PREDSJEDNIŠTVA 

Samo dva dana nakon Općih izbora održanih 2. oktobra Dodik je izašao sa idejom formiranja koncentracione entitetske vlade u čijem radu bi učestvovale sve stranke koje učestvuju u radu NSRS-a. Poručio je da ima mjesta i za PDP i SDS, koji su njegovi žestoki protivnici. Ova vlada uz dvotrećinsku većinu dodatno bi ga politički ojačala. 

Krajem prošle godine NSRS je usvojio Deklaraciju o ustavnim principima u kojoj se navodi da treba pristupiti donošenju novog teksta Ustava RS-a.

– Narodna skupština zadužuje Vladu RS-a da, u koordinaciji sa predsjednikom RS-a, pripremi tekst Ustava RS-a kojim će se potvrditi sve nadležnosti RS-a, izuzimajući nadležnosti koje po Ustavu BiH pripadaju BiH. Novim ustavom, između ostalog, Banja Luka će biti određena kao glavni grad RS-a, a Pale kao prijestolnica RS-a – stoji u deklaraciji.

Petnaest zastupnika Zastupničkog doma Parlamenta BiH podnijelo je zahtjev za rješavanje spora između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Ustavni sud BiH utvrdio je da postoji spor u vezi s aktima koje je donijela Narodna skupština Republike Srpske, da oni nisu u skladu sa Ustavom BiH te je ukinuo osporene odredbe i to: tačke 17, 18, 19. i 20. Deklaracije o ustavnim principima, tačke 4. i 5. Zaključaka u vezi Informacije o pravosudnim institucijama BiH, tačke 4. i 5. Zaključaka u vezi s Informacijom o prijenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH u oblasti odbrane i sigurnosti, tačke 5. i 6. Zaključaka u vezi s Informacijom o prijenosu nadležnosti u oblasti indirektnog oporezivanja, te tačke 2. i 3. Zaključaka u vezi s Informacijom o prijenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH.

Dodik je nakon ove odluke Ustavnog suda BiH poručio da “RS ide svojim putem i nastavit će da radi ono što misli da je najbolje za nju”.

– Ustavni sud BiH nema ništa sa deklaracijama i on bi samo trebalo da razmatra da li su zakoni BiH u skladu sa Ustavom – kazao je on. 

Dvotrećinska većina u NSRS-u sad bi mu omogućila da ili skroz ukine ili reducira ovlasti Vijeća naroda RS-a, usvoji novi ustav kojim želi otvoriti put ka secesiji, ali i da demonstrira kako država BiH ne stanuje u entitetu RS, kroz prihvatanje svakog veta na koji bi se eventualno Cvijanović pozvala. 

Faktor