Brojimo, brojimo i brojat ćemo: Katastrofalno je da još ne znamo rezultate izbora

Katastrofa je da skoro dvije sedmice od održavanja Općih izbora nisu poznati izborni rezultati. Glasovi se broje i izgledno je da će se još brojati, a mnogo je razloga zašto je to tako.

Zakonski rok da Centralna izborna komisija (CIK) objavi konačne rezultate je mjesec dana od održavanja izbora. Preliminarni rezultati nisu poznati i kako stvari stoje još neće biti poznati. CIK je obavezao na ponovno brojanje glasova za Predsjednika Republike Srpske, a riječ je o pola miliona glasova.

Predsjednik CIK-a Suad Arnautović je izjavio da sa 61 biračkog mjesta ili 57,55 posto u Doboju nije bilo vreća, kao i to da na neiskorištenim listićima nije bilo štambilja. Shodno tome, postoji mogućnost da i u Doboju bude ponovno brojanje.

Preliminarni rezultati nisu poznati ni za nivo vlasti za kojeg postoji veliko interesovanje javnosti, a riječ je o Skupštini Kantona Sarajevo. Načelnik općine Novi Grad Sarajevo i predsjednik SBiH-a Semir Efendić je za Televiziju Sarajevo (TVSA) izjavio da je u Kantonu Sarajevu završeno brojanje glasova i sve ostalo što birački odbori moraju uraditi nakon samog glasanja. Ako je to tačno, kako to da je na stranici CIK-a već nekoliko dana istaknuto da je obrađeno 88,56 posto biračkih mjesta. CIK bi se morao očitovati o tome da li postoje problemi u obradi glasova i, ako postoje, koji su.

Nakon što se objave konačni izborni rezultati, a to bi trebalo biti početkom sljedećeg mjeseca, onda je moguće da stranke, kandidati podnesu žalbe CIK-u. Tako da postoji mogućnost da se izborni proces produži.

Problemi su brojni

CIK jeste transparentniji u radu, što je dobrim dijelom zasluga međunarodnih institucija i ambasada pojedinih država, i to je pohvalno. Pohvalne su i tehničke izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt kako bi izborni proces bio transparentniji. Iskorak je to što su od ovih izbora stavljaju štambilji i potpisi člana biračke komisije na listiće, kao i to što su glasačka mjesta okrenuta prema biračkim komisijama kako bi se smanjio rizik od malverzacija. No, to nije dovoljan iskorak kojim će se izborni proces učiniti znatno transparentnijim i učinkovitijim.

Neki od razloga zašto to nije tako jesu sljedeći:

• Javna je tajna da su u većini općinskih/gradskih izbornih komisija članovi ili simpatizeri stranaka, a to ne bi trebalo biti tako;
• Izbor članova biračkih odbora i izbor posmatrača je potpuno prepušten strankama. Arnautović je na jednoj od konferencija za medije optužio članove biračkih odbora da im je bilo bitnije da izvještavaju stranke, a ne općinske/gradske izborne komisije. Da je to tako, pokazuje i primjer SDA koja je rezultate objavljivala prije CIK-a;
• Za članove biračkih odbora i posmatrača nerijetko bivaju izabrani oni koji nisu dovoljno osposobljeni da rade taj posao. Na to je ukazao i Efendić, istakavši da obuka članova biračkih odbora kratko traje, što za posljedicu ima da su nedovoljno obučeni da budu članovi biračkih odbora;
• Veliki broj nevažećih listića je tradicija izbora u Bosni i Hercegovini. Na posljednjim izborima je bilo više od 400.000 nevažećih listića za sve nivoe vlasti. To uzrokuje sumnju u regularnost izbora te se nameće pitanje koliko građana zna ispravno glasati. CIK bi se trebao i o ovome očitovati i jasno kazati zašto je toliko nevažećih listića. Ovo pitanje znatno utječe na konstituisanje vlasti;
• Štamparska rješenja listića nisu odgovarajuća, što predstavlja poteškoće glasačima, ali i strankama/kandidatima. Liste nisu pregledne, posebno ne starijim građanima. Na to su ukazali strani posmatrači. Između ostalog, naglasili su da su slova premala, što otežava čitanje. Pri tom, asistiranje druge osobe prilikom glasanja nije dozvoljeno;

• Biračka mjesta nisu pod videonadzorom, što povećava izglede za malverzacije tokom samog glasanja, a potom tokom brojanja glasova i njihove registracije;
• Brojanje glasova je sporo zbog toga što su u biračkim komisijama oni koji nisu osposobljeni da budu u tim komisijama. Proces brojanja i zaključivanja konačnog broja glasova je utoliko sporiji zbog zahtjeva za ponovno brojanje, a što je posljedica sumnji da su se desile nepravilnosti;
• Još jedan od razloga zašto je brojanje glasova sporo jeste to što ne postoje elektronski uređaji – skeneri kojima bi se glasovi odmah registrovali, nakon samog čina glasanja. Kada bi imali te skenere, dovoljno bi bilo da glasač skenira listić i glasovi bi se momentalno registrovali u bazi podataka. Tako da bi svi potrebni podaci postojali i na papiru i u digitalnoj formi. Bili bi provjerljivi u svakom trenutku i konačni rezultati bi bili poznati znatno prije nego što je to trenutno slučaj. Postoje indicije da bi skeneri mogli biti upotrebi od sljedećih lokalnih izbora;

• Brojanje glasova usporava i to što se broj glasova ne može zaključiti prije nego što se ne utvrdi to da li se taj broj poklapa sa brojem izdatih listića, sa brojem listića u glasačkim kutijama i brojem onih koji su se registrovali za glasanje. Ponavljamo, taj proces je spor ako članovi biračkih odbora nisu dovoljno obučeni da rade svoj posao;
• Nepravilnosti su moguće i onda ako birački odbori ispravno rade, ali ako nezakonito radi onaj koji podatke o izbornim rezultatima unosi u informatičku bazu podataka. Ta osoba je u mogućnosti da unese podatke koji se potpuno razlikuju od stvarnih, a u korist pojedinog kandidata i/ili stranke. Kako saznajemo, nije rijetkost da unesene podatke niko ne provjerava.

Jasno je da stranke imaju previše utjecaja na birački proces i to je ono na šta su upozoravali iz CIK-a. Iz ove institucije ukazuju da bi se trebalo razmotriti i to kako se formiraju birački odbori. Sve prethodno navedeno ukazuje na to da su tehničke izmjene Izbornog zakona zapravo političke izmjene, jer bi se njima znatno utjecalo na to ko će biti u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti.

Te promjene moraju biti suštinske, tj. mnogo veće od onih koje je nametnuo visoki predstavnik. Sve dok se ne otklone nedostaci, to će za posljedicu imati i to da se danima broje glasovi 1,6 miliona birača ili 50 posto od ukupnog broja registrovanih glasača, koliko ih je glasalo na posljednjim izborima, i to da su stranke te koje prve znaju rezultate izbora, a ne CIK. S druge strane, u mnogim državama prvi izborni rezultati znaju se nakon sat-dva.

Klix.ba