Njemačka privreda: Zbog nedostatka radne snage ova zemlja gubi preko 80 milijardi eura godišnje

Privreda gubi poslove, odnosno novac kada ne može zaposliti dovoljno radnika da popuni kapacitete. Njemačka privreda ni izbliza nije popunila radna mjesta koja ima na raspolaganju i gubi ogroman novac. Precizno: više od 80 milijardi eura godišnje, prenosi agencija dpa.

Prema studiji Konsultantske grupacije Boston (BCG), gubitci njemačke privrede manji su samo od američkih, ali SAD mogu se lakše prilagoditi.

BCG je međunarodnu studiju izveo u saradnji sa Međunarodnom organizacijom Ujedinjenih nacija za migracije, a dio procjena koji se tiče Njemačke zasniva se na podatcima Instituta za istraživanje tržište rada (IAB) iz Nirnberga.

Prema tim podatcima, u Njemačkoj je u drugom kvartalu ove godine bilo 1,9 miliona nepopunjenih radnih mjesta.

“To je za oko milion više od dugogodišnjeg prosjeka. Ekonomisti i mi to vidimo kao strukturni problem”, rekao je za dpa jedan od autora studije, Johan Harnos (Johann).

Harnos i koautorka, Janina Kugel, procijenjuju da popunjeno, svako od tih skoro dva miliona nepopunjenih radnih mjesta privrednom učinku godišnje mogu doprinijeti po oko 84.000, ili ukupno 84 milijarde.

Pritom, Njemačka se suočava sa odlaskom mnogoljudne generacije bejbi-bumera u penziju. Čak uz useljavanje 300-400.000 ljudi godišnje, broj radno sposobnih u zemlji će se smanjiti za tri miliona do 2035. i za devet miliona do 2050. godine.

“Sadašnji gubitak od 84 milijarde u Njemačkoj će postati još veći ako se tome ne suprotstavimo,” rekla je Kugelova.

“Mada u SAD ima najviše nepopunjenih radnih mjesta, američka privreda je bolje pripremljena da to sredi”, dodala je Kugelova.

Kugelova i Harnos procijenjuju da će do 2050. u Sjedinjenim Državama nedostajati 19 miliona radnika, ali i da će imati toliko imigranata.

Harnos sugeriše da Njemačka posebno treba raditi na tome da pridobije radnike iz zemalja čija populacija raste.

“Jedna od mogućnosti bi bila da školujemo ljude u njihovim zemljama, prije nego što dođu u Njemačku,” rekao je, dodajući da bi bilo pozitivno i za iseljenike, i za njihovu zemlju i, naravno, za zemlje useljenja.

Kao moguće primjere, Harnos je imenovao Indiju, Nigeriju, Indoneziju i Egipat.

“Moramo se osloboditi ideološke linije,” ocijenila je Kugelova, naglasivši da se zalaže za “objektivnu raspravu” o imigraciji.

“Ako manjak kvalifikovanih radnika još poraste, dobit ćemo političku raspravu u pogrešnim tonovima,” rekla je.

“Stranci su šire prihvaćeni svuda gdje je imigracija snažnija”, dodala je.

Kugelova je tu izdvojila Minhen, grad sa mnogo useljenika, a slabo izraženim ekstremizmom.

Kugelova i Harnos njemačka preduzeća savjetuju da intenziviraju potragu za radnicima na međunarodnom tržištu rada i izbjegnu prosto pražnjenje radnih mjesta odlaskom sada zaposlenih u penziju.

Pritom, “ukoliko je više internacionalizovano, preduzeće je inovativnije,” dodala je Kugelova, uz osrvt na američke tehnološke gigante sa mnogo zaposlenih imigranata.