Pravni ekspert Pobrić: Schmidt je stvorio haos, niko ne zna kako će se popunjavati Dom naroda FBiH

Nurko Pobrić, ugledni profesor ustavnog prava, smatra da je visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametanjem izmjena Izbornog zakona u nedjelju 2. oktobra, na dan održavanja Općih izbora, stvorio svojevrstan pravni haos. 

– Vidio sam da je Centralna izborna komisija na press konferenciji iznijela niz primjedbi na Schmidtove odluke i mislim da je to ispravan stav. Schmidtova odluka je u određenoj mjeri nerazumljiva, nedorečena, možda u danima i sedmicama koje su pred nama budu dopune odluke jer su one neophodne – kaže za Faktor prof. dr. Pobrić.

Ističe kako je ta nedorečenost posebno prisutna kada je u pitanju konstituisanje Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, a upravo su i iz CIK-a imali slične primjedbe na ovu temu.

– Šta će se desiti kada CIK objavi konačne rezultate, na koji način će se popunjavati Dom naroda? U nametnutom Schmidtovom dokumentu, koliko sam ja vidio, nema uputstva. Istina, nigdje nije izričito navedeno da prestaje važiti dosadašnje uputstvo.

Međutim, povećanjem broja delegata sa 17 na 23, odnosno sa sedam na 11 iz reda ostalih, sadašnje uputstvo, kako su naglasili iz CIK-a, nije primjenjivo. Mi sada ne znamo koliko iz kojeg kantona stiže delegata u Dom naroda. Stvorena je jedna pravna praznina i morala bi se riješiti do objave rezultata – objašnjava Pobrić.

Značajan dio javnosti u BiH smatra, kako pravne tako i one političke, da izmjene Izbornog zakona idu u korist Hrvatske demokratske zajednice. Nekoliko pravnih eksperata očekuje da bi zbog favorizovanja jednog naroda i jedne političke opcije ovaj predmet mogao doći do Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

– HDZ je tražio tzv. legitimno predstavljanje kada je u pitanju izbor članove Predsjedništva BiH, ali do toga nije došlo. Morao bi se mijenjati Ustav BiH koji je sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, a to do sada nikada nije učinio nijedan visoki predstavnik.

Schmidt je u jednu ruku išao principijelno tretirajući prezastupljenost, odnosno podzastupljenost u Domu naroda. Doduše, ima jedna znakovita rečenica kojom se preferira broj delegata iz kantona sa domaninatno hrvatskim stanovništvom, ali bi po logici to, tako da kažem pravilo, značilo i kada su u pitanju kantoni gdje su većina Bošnjaci – podvlači on.

Faktor