Zbog čega je bitno Predsjedništvo BiH, koje su nadležnosti kantona i entiteta, kako su raspoređene izborne jedinice

Građani BiH danas biraju tri člana Predsjedništva BiH, 42 zastupnika Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine, 83 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, 98 zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije, te zastupnike u deset kantonalnih skupština u Federaciji. U nastavku ćemo, na najjednostavniji mogući način, pokušati objasniti koje su to ovlasti ljudi koji će biti izabrani, na koji način se donose ovlasti u određenim institucijama.

Predsjedništvo BiH

Prema Ustavu BiH, Predsjedništvo BiH ima tri člana. Dva člana Predsjedništva BiH (jednog iz reda bošnjačkog naroda i jednog iz reda hrvatskog naroda) biraju građani Federacije BiH, dok jednog člana (iz reda srpskog naroda) biraju građani Republike Srpske.

Predsjedništvo je nadležno za vođenje spoljne politike Bosne i Hercegovine, imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine, od kojih se sa teritorije Federacije ne bira više od dve trećine, predstavljanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama i traženje članstva u onim međunarodnim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina nije član, pregovaranje o zaključenju međunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i, uz saglasnost Parlamentarne skupštine, ratifikovanje takvih ugovora, izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine, predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini na preporuku Ministarskog savjeta, Izvještavanje po zahtjevu, najmanje jedanput godišnje, Parlamentarne skupštine o troškovima Predsjedništva, Koordinaciju, prema potrebi, sa međunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini, vršenje drugih funkcija koje mogu biti potrebne za izvršenje njegovih dužnosti, koje mu može dodijeliti Parlamentarna skupština, ili za koje se slože entiteti. Osim navednih ovlaštenja, Predsjedništvo BiH je nadležno i za Oružane snage BiH kojima je vrhovni komandant, te za imenovanje članova Upravnog vijeća Centralne banke BiH.

Odluke koje su u okviru boldiranih nadležnosti, Predsjedništvo BiH donosi konsenzusom, dok ostale odluke, poput predlaganja budžeta i imenovanja mandatara za saziv Vijeća ministara, mogu biti donesene i preglasavanjem, odnosno u omjeru dva naprema jedan. Kada su u pitanju odluke koje se donose konsenzusom, one mogu biti donesene i preglasavanjem 2:1, uz posebnu proceduru. Naime, prema Ustavu BiH, Član Predsjedništva koji se ne slaže sa nekom odlukom Predsjedništva može da izjavi da je ona veoma štetna po vitalne interese entiteta za teritoriju sa koje je izabran, pod uslovom da to učini u roku od tri dana od njenog usvajanja. Takva odluka će se odmah uputiti Narodnoj skupštini Republike Srpske, ako je takvu izjavu dao član sa te teritorije, bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije, ako je takvu izjavu dao bošnjački član, ili hrvatskoj delegaciji tog tijela, ako je takvu izjavu dao hrvatski član. Ako je ta izjava potvrđena dvotrećinskom većinom u roku od deset dana po upućivanju, osporena odluka Predsjedništva neće stupiti na snagu. Ali ako član Predsjedništva BiH koji je preglasan ne dobije podršku dvotrećinsku podršku u parlamentu iz entiteta koji dolazi, odluka stupa na snagu, bez obzira na to što je došlo do preglasavanja.

Zbog čega je još važno Predsjedništvo?

Predsjedništvo BiH provodi konkursnu proceduru i predlaže sudiju Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, te obavlja prethodne konsultacije prilikom imenovanja čelnika Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA). Kada je u pitanju bankarski sistem BiH, Predsjednštvo BiH imenuje pet članova Upravnog vijeća Centralne banke BiH (dva Bošnjaka, dva Srbina i jednog Hrvata) koji potom (mogu i preglasavanjem 3:2) imenuju guvernera Centralne banke BiH.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH

Parlamentarna skupština BiH sastoji se od dva doma, Predstavničkog i Doma naroda. Poslanici u Predstavničkom domu PS biH biraju se direktno, dok se delegati u Domu naroda PS BiH biraju posredno, o čemu ćemo nešto kasnije. Sada se vratimo Predstavničkom domu PS BiH u kojem sjede 42 poslanika/zastupnika, od čega se 28 bira sa teritorije Federacije BiH, a 14 sa teritorije Republike Srpske. Ovako to izgleda po izbornim jedinicama.

Izbornu jedinicu 1 A čine Unsko-sanski kanton (Bihać) i Kanton 10 (Livno). Iz ove izborne jedinice se direktno biraju tri zastupnika u Predstavničkom domu PS BiH. Izborna jedinica 2A obuhvata HNK (Mostar) i ZHK (Široki Brijeg). I iz ove jedinice se direktno biraju tri zastupnika u Predstavničkom domu PS BiH. Kanton Sarajevo i BPK (Goražde) čine izbornu jedinicu 3A. Ova izborna jedinica daje četiri direktna zastupnika u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Najveća izborna jedinica je 4A u čijem sastavu su ZDK (Zenica) i SBK (Travnik). Iz te izborne jedinice direktno se bira šest zastupnika u PS BiH. Tuzlanski kanton, Posavski (Orašje) i birači iz Brčko distrikta sa opcijom FBiH biraju u izbornoj jedinici 5A. Toj jedinici pripada pet direktnih mandata u Predstavničkom domu PS BiH. Dakle, iz Federacije BiH se direktno bira 21 zastupnik u Predstavničkom domu PS BiH, dok se sedam mandata dijeli putem kompenzacije.

Republika Srpska je podijeljena na tri izborne jedinice za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Iz RS-a se direktno bira devet zastupnika, dok je pet kompenzacionih mandata. Izbornu jedinicu 1B čine Banja Luka, Prijedor i drugi gradovi u zapadnom dijelu RS-a. Iz te izborne jedinice direktno se biraju tri zastupnika. Isti broj direktnih mandata ima i izborna jedinica 2B koju čine Doboj, Teslić, Šamac, Brod Bijeljina i manji gradovi u blizini navedenih. Izborna jedinica 3B se prostire od Zvornika do Trebinja i obuhvata sve gradive na istoju RS. I iz ove jedinice se direktno biraju trojica zastupnika.

Nadležnosti Predstavničkog doma PS BiH

Predstavnički dom PS BiH usvaja sve zakone na nivou BiH. No, da bi stupili na snagu, identički zakoni moraju biti izglasani i u Domu naroda PS BiH. Ali postoji nekoliko bitnih nadležnosti državnog Parlamenta o kojima glasa samo Predstavnički dom. Recimo, samo Predstavnički dom PS imenuje svih sedam članova Centralne izborne komisije BiH. Samo Predstavnički dom PS BiH imenuje Vijeće ministara BiH i samo Predstavnički dom imenuje jednog člana Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH. Način odlučivanja u Predstavničkom domu PS BiH je vrlo specifičan. Osim proste većine, nužna je i entitetska većina. Entitetska većina iz FBiH je deset, dok je iz R-a pet. Da bi neka odluka bila donesena, mora je podržati natpolovična većina zastupnika koji su prisutni i koji glasaju, s tim da se suzdržani glasovi ne računaju. Tako se može desiti da neki zakon bude izglasan i sa petnaest glasova za, uz dva uslova – da u trenutku glasanja u sali postoji kvorum, te da su za odluku glasalo najmanje deset poslanika iz FBiH i najmanje pet iz RS-a. Postoji tu i način odlučivanja u drugom krugu, prema kojem najmanje deset osoba iz FBiH i pet iz RS-a ne smije biti protiv, uz preduslov da zakon podržava većina prisutnih zatupnika koji glasaju.

Narodna skupština RS

U Narodnoj skupštini Republike Srpske sjede 83 narodna poslanika. Građani ih biraju u devet izbornih jedinica (područje oko Prijedor, područje oko Banja Luke, područje oko Laktaša, područje oko Dervente, područje oko Doboja, područje oko Bijeljine, područje oko Zvornika, područje oko Istočnog Sarajeva i Pala, područje od Trebinja do Višegrada). Narodna skupština RS imenuje Vladu RS, usvaja zakone, dvotrećinskom većinom mijenja Ustav RS, imenuje sudije Ustavnog suda RS, imenuje dvoje sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine,  te odlučuje o zahtjevu člana Predsjedništva BiH iz RS koji, ako je preglasan, traži zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Osim toga, poslanici u NSRS imenuju pet delegata u Klubu Srba Doma naroda PS BiH. Narodna skuština RS odluke donosi prostom većinom, osim u slučajevima izmjena Ustava RS i razmatranja vitalnog nacionalnog interesa člana Predsjedništva BiH iz RS.

Predstavnički dom Parlamenta Federacije

U dvanaest izbornih jedinica biraju se zastupnici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH. Izbornu jedinicu 1 čine općine u Unsko-sanskom kantonu. Izbornu jedinicu dva čine Odžak, Domaljevac, Orašje, Gradačac, Doboj Istok i Gračanica. Područje izborne jedinice 3 obuhvata Tuzlu, Srebrenik, Lukavac i Čelić, izbornu jedinicu 4 čine Banovići, Živinice, Kalesija, Sapna, Kladanj, Teočak. Izborna jedinica 5 se nalazi na području općina Zenica, Doboj Jug, Tešanj, Zavidovići, Žepče, Maglaj i Usora, dok Izborna jedinica 6 obuhvata Kakanj, Vareš, Olovo, Visoko i Brezu. Izbornoj jedinici 7 pripadaju Hadžići, Ilidža, Novi Grad Sarajevo, Trnovo, Pale (FBiH), Foča (FBiH dio). Izborna jedinica 8 se nalazi na području Jajca, Dobretića, Donjeg Vakufa, Travnika, Bugojna, Gornjeg Vakufa, Novog Travnika, Viteza, Busovače, Fojnice, Kiseljaka i Kreševa. Općine Prozor, Jablanica, Konjic, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac, Ravno, Mostar čine Izbornu jedinicu 9 za Parlament Federacije. Izbornu jedinicu 10 čine Posušje, Grude, Široki Brijeg i Ljubuški, dok Izbornu jedinicu 11 čine Ilijaš, Vogošća, Centar Sarajevo, Stari Grad Sarajevo i Novo Sarajevo. Na području općina Livno, Drvar, Kupres, Tomislavgrad, Glamoč i Bosansko Grahovo nalazi se Izborna jedinica 12.

Predstavnički dom Parlamenta Federacije usvaja zakone na novu FBiH, s tim što isti zakoni, u identičnom tekstu, moraju biti izglasani i u Domu naroda FBiH. Samo Predstavnički dom FBiH  potvrđuje imenovanje Vlade Federacije BiH čiji saziv predlažu predsjednik i potpredsjednici FBiH. Samo Predstavnički dom FBiH imenuje četvero sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Skupštine kantona

Federaciju BiH čini deset kantona koji imaju svoje skupštine. Skupština USK (Bihać) broji 30 poslanika, Skupština Kantona 10 (Livno) ima 25 poslanika, u Skupština ZHK (Široki Brijeg) ima 23 poslanika, Skupština HNK (Mostar) 30, Skupština KS 35, Skupština BPK (Goražde) 25 poslanika, Skupština SBK (Travnik) ima 30 poslanika, Skupština ZDK (Zenica) 35 poslanika i Skupština TK (Tuzla) 35 poslanika. Skupštine kantona biraju imenuju kantonalne vlade, usvajaju zakone koji su u nadležnosti kantona. No, jedna nadležnost kantonalnih skupština direktno utiče na funkcioniranje vlasti na nivou BiH. Naime, poslanici u kantonalnim skupštinama međusobni biraju delegate za Dom naroda Federacije BiH U pitanju je ukupno 57 delegata (17 B, 17, H, 17 S i 7 O) Svaki kanton daje određeni broj delegata iz reda sva tri konstitutivna naroda. Ti delegati kasnije imenuju deset delegata u klobovima Bošnjaka i Hrvata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Da pojednostavimo – građani biraju zastupnike u skupštine. Zastupnici u kantonalnim skupštinama međusobno biraju delegate za Dom naroda FBiH. Delegati u domu naroda FBiH imenuju po pet delegata Bošnjaka i Hrvata za Dom naroda PS BiH. Osim toga, delegati koji su izabrani iz kantonalnih skupština predlažu i imenuju predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH.