Struka o problematici grijanja: Da li je kasno za rješenja?

Energetsko tržište je izuzetno nestabilno od početka COVID-19 pandemije, a Ruska agresija na Ukrajinu je dodatno uzrokovala nestablinost na tržištu energeneta, enorman rast cijena i nesigurnost snabdjevanja rečeno je na Okruglom stolu na temu “Problematika grijanja – izazovi i moguća rješenja u kriznim periodima”, održanom u Sarajevu.

Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH je rekao da su i prije krize uzorokovane agresijom Rusije na Ukrajinu potencirali da u Sarajevu nije riješeno pitanje grijanja i da se mora uraditi disperzija na više načina.  

“Energetska tranzicija ima svoju tranziciju, i sve zemlje u EU prave neke balanse kada je riječ o energetskoj krizi i električnoj energiji, tako da mi očekujemo i da BiH svoje strategije prilagodi da bi njeni građani i privreda u budućnosti bili sigurni”, rekao je Jašarspahić, dodajući da je sada kasno da se bilo šta uradi jer je grijna sezona počela. 

“Struka se ne bavi posljedicama, subvencije su neki vid posljedica. Ove stvari su toliko strateške i njihovi potezi koji dovode do poboljšanja se rade 4 ili 5 godina unaprijed”, poručio je. 

Izazovi 

Nihad Harbaš, predsjednik sekcije mašinskih inžinjera IKF BiH je izjavio da su izazovi u uvoznim energentima, a prije svega misli na naftu i naftne derivate, prirodni gas jer na njihovu cijenu i dostupnost ne možemo utjecati.

On smatra da BiH ima potencijal da proizvodi energiju iz domaćih resursa i da je to ono na šta struka ukazuje već 10 ili 15 godina. 

“U energetskoj krizi smo nažalost vidjeli da je jedino rješenje prebaciti se na naše izvore energije i naravno implementirati mjere energetske efikasnosti kako bismo smanjili potrošnju”, pojasnio je Harbaš, dodajući da je niz barijera koje je potrebno prevazići pogotovo sad kad je energetika došla u vrh prioriteta kako zbog cijene, tako i mogućnosti snabdijevanja.

On naglašava da rješenja treba tražiti na lokalnom nivou kroz proizvodnju, ali i smanjenje utroška energije. 

“Mi o ovom problemu pričamo 10 ili 15 godina i svjedoci smo da se ništa značajno nije uradilo, niti jedan značajan kapitalni projekat koji bi objezbijedio sigurnost i energetsku neovisnost BiH”, rekao je Harbaš. 

Kako se najbolje ugrijati

O mogućim rješenjima koje građani mogu poduzeti govorio je Azrudin Husika, profesor na Mašinskom fakultetu UNSA. 

On smatra da se najpametnije grijati uz pomoć energetske efikasnosti.

“To znači da imamo utopljene objekte, da racionalno koristimo energiju, za stepen ili dva manje grijemo svoje domove. Što se tiče energenata – problem je što stanovništvo na prvu bira energent. Treba svakom objektu prilagoditi energent. Toplotne pumpe su danas najjednostavniji, najjeftiniji način grijanja, uz nešto veću investiciju u prvim momentima. Ona više košta nego kotlovi na pelet, ali se dugoročno veoma isplati, naročito zbog relativno niske cijene električne energije u BiH. One su trenutno od čistih tehnologija najbolje”, pojasnio je. 

Kaže da ne očekuje daljnje pogoršanje po pitanju cijena energenata.

“Međutim, ne vidim ni svjetlo na kraju tunela – odnosno smanjenje cijena. Sa ovakvim cijenama sigurno ulazimo u zimu, mislim da s njima idemo do proljeća ukoliko se nešto ne promijeni u zemljama Evropske unije”, naveo je Husika, dodajući da će sigurno neki građani ostati nedovoljno ugrijani. 

Enver Hadžiahmetović, Ministar komunalne privrede u KS je kazao da je Vlada KS pogotovo u posljednje dvije godine suočena sa velikim izazovima, s jedne strane u pogledu grijanja, a s druge strane zagađenja zraka.

On je naveo da energetska kriza u svijetu, ali i zagađenje zraka u KS usložnjavaju problem grijanja.  

“S jedne strane imamo socijalni moment – da osiguramo građanima grijanje, a s druge imamo ekološki problem, odnosno zagađenje zraka. I ovaj okrugli sto treba da ponudi rješenja, da s jedne strane osiguramo socijalni moment i imamo energijsku neovisnost, a s druge strane da imamo čist zrak. To nije lako, ali je moguće”, naveo je ministar Hadžiahmetović.   

Upitan o trendu vraćanja na ugalj, odnosno neobnovljive izvore energije čak i u mnogo razvijenijim zemljama od Bosne i Hercegovine, ministar Hadžiahmetović je kazao da postoje određene granice, i da će se svakako voditi računa o kvaliteti zraka u Kantonu Sarajevo. Govoreći o sistemskom rješavanju problema najavio je pilot-projekt u Vogošći.   

“Želimo da zamijenimo kopletan sistem grijanja na mazut toplotnim pumpama sistema voda-voda. Radi se o pilot projektu, poslije kojeg, ako uspijemo, slijedi revolucija u cijelom Sarajevu”, naveo je Hadžiahmetović.   

I iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je naglašena važnost pravovremenog planiranja u cilju rješavanja krize.

“Odgovor na poteškoće i poremećaj na energetskom tržištu sve veći naglasak stavlja na pravovremeno planiranje i energetsku efikasnost”, navela je Branka Knežević, iz Ministarstva vanjske trgovine.

Naglasila je da ministarstvo zajedno sa entiteskim ministarstvom i Vladom Brčko distrikta aktivno radi na definisanju pravca razvoja energetskog sektora s ciljem njegove dekarbonizacije 2050 godine.

E.S./Akta.ba