Šta nas čeka nakon izbora, hladna zima, besparica ili država blagostanja?

U sjeni predizborne kampanje su rekordna poskupljenja i loš standard građana. Dok se političari prepiru i bore za pažnju glasača, borbenosti nedostaje kada su na potezu odluke o olakšavajućim mjerama koje bi ublažile posljedice uzrokovane jednom od najvećih ekonomskih kriza u posljednje vrijeme. Ekonomski prosperitet i napredak na listi su obećanja, no stručnjaci upozoravaju da bi realnost nakon izbora mogla biti znatno drugačija. Ususret nam, kako tvrde, stiže neizvjesna zima, a s njom i nova poskupljenja.

Uzroci za poskupljenje i inflaciju su brojni. No, u našoj zemlji karika koja je zastupljena u gotovo svakom lancu problema je korupcija – koja je jedan od glavnih uzroka rastuće inflacije. Zbog visokih cijena porezi rastu, budžet se sve više puni, što zasigurno odgovara korumpiranim predstavncima vlasti.

“Ne procesuiraju se slučajevi korupcije i to je ono na šta se ukazuje u svim izvještajima, ne samo onima Transparency Internationala. Ekonomske posljedice su velike za građane Bosne i Hercegovine, korupcija odbija investitore, tjera mlade ljude iz države i, definitivno, svi građani trpe posljedice”, upozorava predstavnik Transparency Internationala Srđan Traljić za dnevnik Federalne televizije.

A odlazak građana iz Bosne i Hercegovine korumpiranim pojedincima odgovara, jer su oni koji odlaze najčešće nezaposleni i koštaju sistem. Dok političari u svojim predizbornim kampanjama obećavaju prosperitetniju državu i nova radnja mjesta, svake godine sve više mladih odluči napustiti Bosnu i Hercegovinu. No, nisu to jedina obećanja. Lista je duga, a na njoj je i ekonomski napredak koji će pružiti olakšanje građanima nakon jedne od najvećih kriza u našoj zemlji. Ipak, stručnjaci ne dijele ta optimistična mišljenja sa bh. političarima. Realnost je znatno surovija i sa sobom, kako tvrde, nosi nova poskupljenja.

“Obećanja nemaju nikakve težine niti konkretnog plana da se ona ispune. Čeka se prolazak 2. oktobra i bojim se da ćemo vrlo brzo nakon toga vidjeti novi val poskupljenja, zasigurno energenata”, smatra ekonomski stručnjak prof. dr. Sanel Halilbegović.

Energenti su posljednjih mjeseci predstavljali najveći udar na džepove građana, a među njima najznačajniji – rast cijena goriva, koji je prouzrokovao i niz drugih poskupljenja. Na policama u trgovinama cijene osnovnih životnih namirnica veće su i za 30% u odnosu na početak ove godine. Međutim, posljednjih dana primjetan je blagi pad cijena goriva, što je rezultiralo i nižim cijenama hrane. Pa tako u Bosni i Hercegovini cijene dizel goriva dostižu 3,36 KM po litru, dok je za benzin potrebno izdvojiti nešto manje od tri marke po litru.

Uz pad cijena uslijedio je i pad inflacije. Dok brojni stručnjaci smatraju da je povećanje kamatnih stopa lijek za smanjenje inflacije, drugi su mišljenja da taj potez vodi ka recesiji. Evropska centralna banka najavila je rekordno povećanje kamatnih stopa u eurozoni za 75 baznih poena, odnosno 0,75 posto, što bi moglo znatno utjecati na kreditnu politiku banaka u Bosni i Hercegovini, čije su matice većinom locirane na području eurozone.

“Jedan od načina smanjenja inflacije su monetarni instrumeni, pomoću kamatnih stopa koje se podignu na depozitnoj strani, s druge strane na kreditnoj. Ciljano da se do 2023. dovede inflacija na 2%”, navodi direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle.

Dok čekamo pad inflacije na dva posto, trenutno je na izuzetno visokom nivou i iznosi 17,4 posto, nešto manje nego u julu kada je dostigla rekordnih 17,6 posto. Visoka stopa inflacije budi strah od novih poskupljenja energenata.

Međutim, zbog ruske invazije na Ukrajinu prijeti nam i vrlo realna mogućnost nedostatka energenata. Dok u zemljama EU uvode rigorozne mjere i smanjuju potrošnju el. energije, a zalihe plina se ubrzano pune, u našoj zemlji nadležni uvjeravaju da razloga za zabrinutost nema. Jer zašto bi trošili vrijeme i resurse da osiguraju građanima tople domove u zimskim danima, kada to vrijeme mogu da utroše na borbu za fotelje i vlast.

FTV