Prijeti li nam nestašica pšenice

Hoće li biti dovoljno pšenice na domaćem tržištu u posljednje vrijeme je pitanje svih pitanja. Dok mlinari i pekari nade polažu u uvoznu pšenicu, poljoprivrednici kažu – pšenice i brašna će imati onaj tko bude imao novca da ih kupi. Prijeti li nam nestašica, pitanja su koja su obrađena u temi BHRT-a.

Izbijanjem sukoba u Ukrajini, Rusija i Ukrajina, koje su proizvodile četvrtinu globalnog izvoza pšenice, na tržištu su ostavile prazninu, ali i glavobolju za uvozno orijentisane zemlje, među koje spada i Bosna i Hercegovina. Ipak, domaći mlinari i pekari nisu zabrinuti, jer nade polažu u uvoz.

Briga je jesenja sjetva

-Domaća pšenica učestvuje 30-35 posto, a ostala se uvozi iz Srbije i Mađarske. Uzimajući u ozbir da je u Srbiji bio dobar rod, preko tri miliona, a za njihove potrebe treba million i po, znači da million i po ima viška za izvoz. Imamo trenutno stabilnu situaciju – kazao je Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina.

S druge strane, značajne količine pšenice u našoj zemlji su u lagerima poljoprivrednika.

– Mi još nismo riješili ni ovogodišnju pšenicu, još su na lageru velike količine. Ko je uspio da lageruje to sve, on će uspjeti i da naplati, ali to treba izdržati – tvrdi Savo Bakajlić, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.

Međutim, ratari ne brinu za nedostatak pšenice, nego za jesenju sjetvu.

– Pšenicu će imati onaj ko ima novca da je plati, mi je imamo trenutno, vidite po prodavnicama kakva je cijena hljeba i ostalog, jesu skupe, ali u odnosu na repromaterijal, nije to ništa značajno još, tek ćemo da osjetimo sljedeće godine – rekao je poljoprivrednik Nikola Stajić.

Potražnja je ogromna

Poljoprivrednik Goran Simić tvrdi da neće faliti pšenice na području Semberije i RS-a.

I dok i ratari i nadležni uvjeravaju da nestašice neće biti, najveći dio domaće pšenice uglavnom je u privatnom vlasništvu.

– To nije pšenica robnih rezervi ni države, pa sad može upravljati njome kako hoće. Privatna imovina, ljudi gledaju gdje je skuplje tu i prodaju. Ne znam ima li izlaza, ali potražnja je ogromna i vidim da nijedan mlin u Bijeljini ne može samljeti koliko može prodati – kazao je poljoprivrednik Boško Radić.

Dok se pripremaju za jesenju sjetvu, poljoprivrednici i ove godine računicu pokušavaju napraviti nauštrb pšenice. Kako kažu, nesigurna cijena i niski podsticaji tjeraju ljude da odustanu od proizvodnje hljebnog žita. 

Avaz