BiH godišnje gubi skoro milijardu KM zbog šverca cigareta, a političari u kampanji ni riječi o tome

Konkretni prijedlozi za rješavanje egzistencijalnih problema izostaju tokom predizborne kampanje. Pa tako izostaju i prijedlozi za poboljšanje borbe protiv crnog tržišta, prije svega duhana i duhanskih proizvoda, zbog čega se godišnje gube stotine miliona KM.

Preciznije, samo zbog crnog tržišta spomenutih proizvoda izgubi se jedan državni budžet ili skoro milijardu KM. To je novac koji se mogao iskoristiti i za realizaciju velikih infrastrukturnih projekata. Prema pojedinim procjenama, taj novac bi bio dovoljan da se izgradi dionica autoputa Mostar sjever – Mostar jug, a koja je duga 30 kilometara. Umjesto toga, tim novcem obogatili su se šverceri.

Godišnje se gubi milijardu KM, a političari tokom predizborne kampanje o tome nisu kazali ni riječi. Direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Miro Džakula je na nedavnoj regionalnoj konferenciji u Crnoj Gori izjavio da je zadovoljan borbom protiv crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda, ali smatra da ta borba može biti još učinkovitija. Napomenuo je da je po ovom pitanju znatna odgovornost i na entitetskim tržišnim inspekcijama.

Zoran Galić, direktor Granične policije (GP) koja također daje doprinos u borbi protiv crnog tržišta, na navedenoj konferenciji je ukazao da se većina šverca duhana i duhanskih proizvoda dešava na granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, tj. da se ovi proizvodi uvoze iz ove susjedne države. U suzbijanju nezakonitog tržišta učestvuju i pripadnici SIPA-e.

Crno tržište na internetu

Visoki novčani gubici su jasan pokazatelj da suzbijanje ovog tržišta mora biti mnogo učinkovitije. Izazovi u suzbijanju su utoliko veći zbog toga što se sve više ilegalno trguje preko interneta. Ovakav oblik trgovine je na zamahu dobio tokom pandemije koronavirusa. U UIO su naglasili da je ova trgovina eskalirala u posljednjih deset godina.

Internetske platforme su privlačne švercerima zbog toga što one nisu odgovarajuće zakonski tretirane, komunikacija jednostavna i omogućavaju anonimnost. Ekonomista Faruk Hadžić je ranije ukazao da su istovremeno na djelu dvije nezakonitosti.

“Drugim dijelom je problem taj što je oblast internetske trgovine poprilično neuređena u Bosni i Hercegovini, ne samo sa aspekta prodaje ilegalnih duhanskih proizvoda, već i za druge djelatnosti, gdje se pružaju velike mogućnosti korištenja društvenih mreža i online shopova bez odobrenja za rad. Dakle, u ovom slučaju imamo dvije vrste ilegalnih aktivnosti, i to rada na crno, tj. ilegalnog poslova i ilegalne prodaje proizvoda”, obrazložio je Hadžić.

Značaj doprinosa građana

Znatan doprinos u borbi protiv crnog tržišta, ne samo na internetu, već u cjelini mogu dati građani. Ako je suditi po podacima UIO, njihovom akcijom “Stop švercu” uspjeli su motivirati veći broj građana da anonimno prijavljuju one koji krše zakon. Podatak koji svjedoče o tome jeste da je prošle godine porastao broj izdatih akciznih markica za duhanske proizvode i da se to desilo prvi put nakon 2009., kada se akcizna politika počela usklađivati s politikom Evropske unije. Time su se povećali i prihodi u budžetu.

Znatan doprinos u borbi protiv crnog tržišta jeste odluka vlasti u zemlji iz koje se najviše šverca. Vlada Crne Gore je u ljeto prošle godine zabranila skladištenje cigareta u Luci Bar. Koliko je to značajno pokazuje se u tome da je iz ove luke u EU švercano 20 posto cigareta od ukupne količine švercanih cigareta.

Dio ekonomista je mišljenja da se suzbijanju crnog tržišta može doprinijeti i snižavanjem iznosa akciza na duhan i duhanske proizvode. Njihova je ocjena da previsoke akcizne stope za posljedicu imaju visoke cijene cigareta te da se građani time primoravaju da kupuju na crnom tržištu.

Tvrdi se da građani Bosne i Hercegovine plaćaju najviše prihode za cigarete, u odnosu na građane u regiji, što se odnosi i na one u Hrvatskoj i Sloveniji koje su članice EU. Bosna i Hercegovina je u ovom dijelu Evrope treća po visini akcize, poslije Hrvatske i Slovenije. Ona iznosi 98 eura za 1.000 cigareta.

Niti jedan političar u kampanji nije se očitovao o ovom mišljenju ekonomista, tj. općenito o akciznoj politici – kolika stopa akciza treba biti, zašto tako misle, kako treba trošiti novac i ono što je najvažnije pitanje, kako će, ako budu izbrani, podržati državne agencije, koje rade dobar posao u suzbijanju crnog tržišta.

Klix