Da nije produžena zabrana izvoza drva, peleta i briketa na tržištu u BiH zavladala bi nestašica

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utorak je donijelo Odluku o privremenoj zabrani izvoza ogrijevnog drveta, peleta i drvenih briketa do 31. oktobra 2022. godine, ali cijene i dalje ostaju visoke pogotovo kada se radi o peletu, pa građani umjesto peleta sve više kupuju ugalj.

Zabranom izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta razvrstanih u 13 tarifnih oznaka, uključujući i drvene brikete, žele se osigurati neophodne količine za prerađivačku industriju, otkloniti prijetnje od ozbiljne ili nepopravljive štete za šume u BiH i spriječiti kritične nestašice ogrevnog drveta za stanovništvo i privredu, te javne ustanove u oblasti obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite, prouzrokovane krizom na svjetskom tržištu energenata.

Muhamed Helać, menadžer Drvosječe, izjavio je za Faktor da je ovo odličan potez Vijeća ministara BiH kojim su pokazali da se provo ogrijevom mora osigurati domaće tržište.

– Sa zabranom izvoza uspjet ćemo sačuvati dovoljne količine, ogrijevog drveta i peleta na domaćem tržištu. Na bh. tržištu visoko su otišle cijene ogrijevnog drveta i peleta. U kontaktu sa proizvođačima peleta ne možemo očekivati sniženje cijena peleta i ogrijevnog drveta. Trenutne cijene peleta po toni prodajemo od 700 do 750 maraka. Ogrijevno drvo je 150 maraka po kubnom metru. Tona kamenog uglja je 285 maraka, a tona lignita je 195 maraka. Drvosječe ima dovoljne količine nabrojanih energenata i na isporuku građani čekaju pet do sedam dana. Da nije zabranjen izvoz na domaćem tržištu ne bi mogli kupiti ni drva ni peleta, jer su u inostranstvu cijene puno veće od ovih u BiH i sve bi se izvozilo – pojašnjava Helać.

Na državnom nivou je donesena prva odluka o produženju zabrane izvoza peleta koja je trebalo da istekne 24. septembra, ali nije bio zabranjen izvoz drvnih briketa, a sada je novom odlukom Vijeća ministara BiH zabranjen izvoz i drvenih briketa.

– Na evropskom tržištu briket se prodaje po 450 eura po toni i Vijeće ministara nije zabranilo izvoz briketa prilikom prve zabrane. To su iskoristili brojni proizvođači peleta u BiH i sa malim izmjenama u proizvodnji preorjentisali se na brikete i sve se to plasiralo na evropsko tržište. Naša firma nije mogla nabaviti briket jer je sve otišlo u izvoz i na bh. tržištu nije se mogao kupiti briket. Dobroje da je sada zabranjen i izvoz briketa – ističe Helać.

Pokušali smo razgovarati i sa proizvođačima peleta i briketa, ali se nisu odazvali na naše telefonske pozive. Jedino su nam se javili iz najveće fabrike peleta u Bosanskom Novom.

Kazali su nam da pelet prodaju samo u entitetu Republika Srpska i to u malim količinama svojim kupcima. U Federaciji BiH, ističu, da pelet ne prodaju.

– Niko od proizvođača peleta u BiH ne želi da se javi novinarima, jer se boje reakcije javnosti. Samo mi u Drvosječi razgovaramo s novinarima, a mi smo i pokrenuli inicijativu o zabrani izvoza pelete i ogrijevnog drveta – kaže Helać.

Naš sagovornik dodaje kada su u pitanju visoke cijene peleta i ogrijevog drveta u BiH da se tu ne može ništa učiniti. Ne može BiH biti izolovano ostrvo gdje će kod nas biti tona peleta 300 maraka, a u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji u kojima se tona peleta prodaje za 800 maraka.

– Godišnja potrošnja peleta u BiH iznosi oko 200 hiljada tona. Građani i dalje najviše kupuju drva. Pelet je bio blizu da preuzme primat ogrijevnom drvetu, ali kako su se desila ova poskupljenja veoma je pala potražnja za peletom. Zbog visoke cijene peleta povećana je i potražnja za ugljem, jer glavnom ko je kupovao pelet sada kupuje ugalj – zaključuje Helać.

Faktor