Djeca u kampanji: Zloupotreba u kojoj se cilja na emociju birača ne prestaje

Čika Nešo koji objašnjava kako je Srbija uspješna, a mi ne. Konobar Draško koji služi sve što je neophodno, komšija Siniša koji popravlja igrališta. Ne nije riječ o herojima, nego o političarima u čijim su predizbornim spotovima uz njih, centralne figure djeca. Zloupotreba koja prati svaku izbornu kampanju, čini se, ne poznaje nikakve političke razlike, pa da bi osvojili emociju birača djecu za ličnu promociju koriste stranke iz oba entiteta.

U nekima su centralna figura. U nekima tek sporedni likovi. Ipak, djeca su u ovoj izbornoj kampanji prisutnija u zvaničnim izbornim spotovima, čini se, više nego ikad prije.

“Velika je zloupotreba, zašto rade, ja zaista ne znam. Ja bih voljela da njih pitate šta je to poruka koju oni hoće da prenesu odraslim glasačima, a da ne može druga odrasla osoba da mi je prenese, već moraju da, ja ću sad upotrijebiti izraz – upregnu dijete, da bi ono meni prenijelo tu poruku”, kazala je Marija Milić, savjetnica za medije i političku komunikaciju.

Uvažavajući ovaj savjet pitali smo neke od lidera stranaka vide li nešto progrešno u korištenju djece u izbornim spotovima.

“To nije pitanje za predsjednika Vlade, to je pitanje za CIK”, istakao je Radovan Višković, potpredsjednik SNSD.

Iako je predsjednik Vlade ujedno i potpredsjednik SNSD-a, stranke čiji kandidati takođe u svojim spotovima imaju maloljetnike.

Nisu samo u spotovima aktuelne vlasti djeca među glavnim likovima. Od njih ne odstupa ni opozicija.

Kakvu poruku može prenijeti dijete u predizbornom spotu pitanje je na koje nije odgovoreno, a koje se postavlja iz kampanje u kampanju, jer zloupotreba u kojoj se zapravo cilja na emociju birača – ne prestaje.

“Djeca koja se pojavljuju u političkim spotovima sutradan poslije emitovanja treba da idu u školu. Oni su možda u nekom trenutku zvijezde ili čak mogu biti izloženi, izvrgnuti ruglu ili da se jednostavno desi neki verbalni ili fizički napad, jer znate da nam je društvo polarizovano”, kaže Milić.

“Čini mi se da su ranije kandidati imali više sluha i da su u nekom trenutku kampanje zaista znali da poslušaju tu preporuku. Međutim ovog puta bez obzira koliko se o tome govori i piše, ne vidimo da se ništa na terenu mijenja”, smatra Ljiljana Smiljanić, novinarka Al Jazeera Balkans.

I to prevashodno zbog toga što zakon ne iziskuje promjenu. Tako Centralna izborna komisija nema nikakve mehanizme za kažnjavanje zloupotrebe koja se nastoji spriječiti apelima u praksi spisku lijepih želja koji nikoga ni na šta ne obavezuje, a koji je izdat i od Ombudsmana za djecu Republike Srpske.

“Prije svega odgovornost je na roditeljima. Roditelji su ti koji daju saglasnost da se djete pojavljuje na određenim snimcima, fotografijama. Roditelji su ti koji dovode djecu na određene skupove. U principu, odgovornost je tu na roditeljima”, kazala je Gordana Rajić, ombudsman za djecu RS.

Što je stav koji najčešće koriste i političke opcije i koji treba dovesti u pitanje zbog toga što zaštita prava djece nije isključivo odgovornost roditelja, već cijelog društva sa svim njegovim institucijama, čiji predstavnici i u ovom slučaju sliježu ramenima.

N1