Objavljivanje isključivo provjerenih informacija mora biti prioritet svakom profesionalcu 

Budući da je borba protiv lažnih vijesti i dezinformacija postala sve važnija, a posebno u vrijeme predizborne kampanje, Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini prepoznala je da lažne vijesti i dezinformacije podrivaju demokratiju dovodeći u pitanje objektivno novinarstvo i slobodu medija.

U odgovoru Feni Misija OSCE-a navodi da rezultati “Procjene potreba za medijskim sektorom” pokazuju da je bosanskohercegovački medijski prostor zasićen lažnim vijestima, govorom mržnje i pristranim izvještavanjem.

– Učesnici ankete uglavnom podržavaju strože sankcije za širenje ‘lažnih vijesti’ kako bi se poboljšala objektivnost izvještavanja i spriječilo širenje nezakonitog i štetnog sadržaja – navode iz OSCE-a.

Nezavisni mediji i medijski pismena javnost ključni su za borbu protiv dezinformacija i “lažnih vijesti”, smatraju u OSCE-u zbog čega su pozvali medije da se pridržavaju najviših profesionalnih i etičkih novinarskih standarda, a građane na kritičko razmišljanje o konzumiranju ili dijeljenju mogućih dezinformacija.

Da je borba protiv ovih pojava postala vrlo važna slaže se i viša asistentica na Odsjeku Žurnalistika/Komunikologija Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Lamija Silajdžić koja u razgovoru za Fenu kaže da je ta borba važna s obzirom na činjenicu da se dezinformacije i lažne informacije u digitalnom dobu mogu širiti brže i putem mnogo više kanala nego ranije.

– Mediji i novinari profesionalci su u tom smislu u nezavidnoj poziciji, jer se suočavaju s poplavom lažnih portala ili profila na društvenim mrežama koji šire takve sadržaje bez ikakve kontrole, a koje profesionalni novinar ipak mora provjeriti prije nego podijeli i upotrijebi u svom radu – pojasnila je.

Na pitanje kako bi se zajednički, ozbiljni mediji i institucije, mogli baviti ovim pitanjem, Silajdžić naglašava da se tim problemom trebaju svi baviti i pojedinačno i institucionalno budući da je to jedini recept za uspješnu borbu protiv ovih pojava.

Koliko nas naprimjer iskoristi mogućnost da prijavi neprimjereni sadržaj nekoj društvenoj mreži, ili da nekom od regulatora rada medija prijavi sadržaj koji krši novinarske zakone i kodekse – upitala je.

Navodi da profesionalni mediji moraju poštivati zakone koji reguliraju rad medija, a koji podrazumijevaju da medij ne smije objaviti netačne informacije, međutim oblast medijske regulative nije u potpunosti uređena, jer Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine može izricati sankcije radio i televizijskim emiterima, ali Vijeće za štampu i online medije Bosne i Hercegovine nema nadležnosti da to čini jer je samoregulacijsko tijelo za štampane i online medije.

Nije joj poznato da se neko institucionalno bori protiv ovih pojava, ali naglašava da postoje česti apeli i inicijative nevladinog sektora, članova akademske zajednice i međunarodnih organizacija koje se njima bavi.

Ističe da je svaki medij odgovoran za sadržaj koji objavljuje pod svojim imenom i na svojim kanalima, jer je danas tih kanala više, budući da mediji djeluju u konvergentnom okruženju, ali se moraju uhvatiti u koštac s tim i staviti profesionalnu etiku ispred svih drugih zahtjeva. Obaveza da objavljuju isključivo provjerene informacije mora biti prioritet svakom profesionalcu.

Smatra da Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine može biti regulator online sadržaja TV i radijskih stanica koje imaju dozvole za emitiranje RAK-a, ali takvo rješenje ne obuhvata sve ostale online medije.

– Oblast reguliranja online medija je vrlo kompleksna, evropski standardi i modeli se mogu iskoristiti kao neke smjernice, ali definitivno se od potrebe reguliranja rada online medija ne treba odustati – ističe Silajdžić.

Napominje da medijski prostor u Bosni i Hercegovini nije dovoljno reguliran i to upravo zbog neujednačenosti regulacije među elektronskim i štampanim i online medijima, te zbog činjenice da nije dobro regulirana oblast transparentnog vlasništva nad medijima i oglašavanja.

Iako postoje ustanovljena pravila kako neko može otvoriti pokrenuti medij u zavisnosti od toga koja vrsta medija se pokreće. Za registriranje svakog pravnog subjekta, pa i medijskog, postoje pravila, ali je veliki problem, upozorava Silajdžić što je pokretanje online medija vrlo jednostavno i jeftino, a neregulirano.

– Online medij može pokrenuti bilo ko, bez obzira na to da li će na njemu objavljivati korektne sadržaje ili će širiti dezinformacije i štetne sadržaje – ističe Silajdžić.

Podvlači da je BiH vrlo potreban Zakon o transparentnosti vlasništva medija na šta je često apelirao i nevladin sektor, kao i stručnjaci iz akademske zajednice i međunarodnih institucija zbog nužnosti njegovog donošenja.

– Međutim, takav zakon još nemamo, što može biti posljedica nezainteresiranosti donosilaca odluka ili namjernog blokiranja tog procesa zarad ličnih (političkih) interesa – stava je Silajdžić.

Govoreći o primjerima iz okruženja kaže da su u Srbiji naprimjer mediji dužni objaviti impressum sa potpunim informacijama o vlasniku/uredništvu/redakciji/adresi/kontaktima i sl., dok su u Hrvatskoj obavezni da objave informacije o vlasnicima medija kao pojedincima.

Objava impressuma je možda najjednostavniji model koji se vrlo lako može primijeniti, a koji bi dao dobre rezultate, smatra. Impressum bi trebao biti lična karta svakog medija, a tamo moraju biti navedene nesumnjivo tačne, provjerene i provjerljive informacije.

Ističe da fact checking (provjera činjenica) može pomoći u borbi protiv dezinformacija, ali naglasak mora biti na odgovornosti svih i pojedinačno i institucionalno jer jedino takav pristup može smanjiti broj dezinformativnih i štetnih sadržaja koji preplavljuju javni (digitalni) prostor.