Ova bolest srca je najčešći uzrok smrti

Najčešći uzrok smrti u općoj populaciji, a samim time i među srčanim bolestima, je ishemijska bolest srca. To je stanje karakterizirano smanjenim protokom krvi kroz srčane krvne žile, najčešće zbog ateroskleroze, što dovodi do smanjene dotoka kiseonika i hranjivih tvari u srce te oštećenja srčanog mišića, a samim time i funkcije srca.

Rizični faktori
Među rizične faktore, za koje je utvrđena povezanost s većom učestalosti razvoja srčanih oboljenja, ubrajaju se: muški pol, dob iznad 45 godina, prisutnost srčanih bolesti u obitelji, pušenje, šećerna bolest, povišeni krvni pritisak, poremećaji masnoća u krvi, pretilost-gojaznost te smanjena fizička aktivnost. Među njima, pol, dob i porodična anamneza ubrajaju se u nepromjenjive faktore rizika, a na druge možemo preventivno djelovati.

Prevencija bolesti srca
Pod pojmom prevencije bolesti srca podrazumijevamo sve postupke koje činimo da spriječimo pojavu bolesti. Pušenje, povišeni krvni tlak i poremećaji masnoća ubrajaju se među najvažnije rizične faktore za razvoj bolesti srca na koje možemo utjecati. Zbog toga su prestanak pušenja, kontrola povišenog krvnog tlaka i poremećaja masnoća važan korak u zaštiti od srčanih oboljenja.

Angina Pectoris
Angina pektoris nije jednostavno oboljenje. Ona predstavlja klinički sindrom, koji karakteriše skup simptoma od kojih se, kao najdominantniji, izdvaja bol u predjelu iza grudne kosti. Bol nastaje zbog ishemijskog miokarda, odnosno nedovoljne snabdjevenosti srčanog mišića krvlju. A do nje, opet, dolazi najčešće zbog postojanja ateroskleroze, degenerativnog oboljenja krvnih sudova, zbog kojeg se u zidu krvnog suda sakupljaju masnoće, kalcijum i vezivno tkivo. Sve to sužava otvor krvnog suda, stvarajući uslove za pojavu bolesti.
– Krv ne pritiče normalno, zbog čega srce počinje da pati jer nema dovoljno kiseonika, što dovodi do stvaranja kiselih produkata, koji nadražuju nervne završetke u srčanom mišiću, a mi to osjećamo kao bol. U tom slučaju treba obratiti pažnju na način neposrednog izazivanja bola, kvalitet bola, lokalizaciju njegove pojave i dužinu trajanja.

Kada se anginozni bol najčešće pojavljuje?
– Najčešće se pojavljuje pri naporu, na hladnoći, pri uzbuđenju, poslije obroka i poslije cigarete. Odnosno, u svim onim situacijama kada se povećava naglo potreba za kiseonikom, a suženje krvnog suda je takvo da ne dozvoljava normalan dotok krvi. Tipičan anginozni bol je širok, tup, a bolesnik ga doživljava kao stezanje, pritiskanje, žarenje. Takođe, prisutan je i osjećaj nelagode i tjeskobe.
– Bol se obično lokalizuje u sredini grudi, srednjem i gornjem dijelu grudne kosti. Ponekad se širi lijevo ili desno od grudne kosti. Difuzan je i širok od jednog do dva dlana. Nekada može da se širi i u vrat, donju vilicu, oba ramena, mada češće u lijevu unutrašnju stranu nadlaktice i podlaktice. Nekada može da bude zahvaćena i desna ruka, kao i leđni dio među lopaticama. Ukoliko je simptomatologija ovakva, u 90 odsto slučajeva radi se o angini pektoris. Prilikom javljanja, bol se postepeno pojačava, i traje od 1 do 20 minuta. Prestaje ili u odmoru, ili poslije uzimanja nitroglicerina koji širi arterije i vene, pomažući srcu da smanji opterećenje prilikom ispumpavanja krvi. Kvalitet i učestalost bola zavisi od kliničke forme oboljenja, odnosno od karakteristika ateroskleroze.

Podjednak rizik i za žene i muškarce
Istu šansu da obole od angine pektoris imaju i žene i muškarci. Do menopauze pripadnice slabijeg pola zaštićene su hormonima, nakon čega se taj rizik izjednačuje. Nervozne osobe, izložene stresu, sklonije su pojavi srčanih oboljenja. Posebno su predisponirane i osobe sa porodičnim genetskim opterećenjem. To znači da su svi kandidati da obole od angine pektoris, ili nekog drugog srčanog oboljenja, ukoliko su u porodici imali muškarca koji je od iste bolesti obolio prije 50, a žena prije 55. godine. Nekada to ne mora da bude direktna veza sa roditelja na djecu, već se sa preskokom javlja i kod unuka.

Infarkt miokarda
Infarktom miokarda nazivamo propadanje ćelija srčanog mišića uzrokovano naglim smanjenjem ili potpunim prekidom protoka krvi kroz krvne žile srca. Drugim riječima, infarkt miokarda spada u koronarnu bolest koja je klinički sindrom uzrokovan suženjem ili začepljenjem koronarnih krvnih arterija koje opskrbljuju srčani mišić krvlju, što dovodi do neravnoteže između snabdjevanja i potrebe srčanog mišića za krvlju.
Koronarna bolest srca odnosno infarkt miokarda, kao njezina akutna komplikacija, glavni je uzročnik smrti pacijenata diljem svijeta. Prema podacima SAD-a, ondje svake minute od koronarne bolesti umire jedan čovjek.
Do 55. godine života infarkt miokarda je za pet do šest puta češći u muškaraca, do 75. godine ta se razlika smanjuje na dva i pol puta. Poslije toga, u starijoj dobi, od infarkta češće obolijevaju žene.
Epidemiološka ispitivanja su pokazala da je infarkt miokarda tri puta češći u pušača, da povećan  holesterol odnosno masne supstance u krvi, povećavaju rizik od infarkta miokarda za 3,8 puta, da hipertoničari, odnosno ljudi sa povišenim pritiskom, od infarkta miokarda obolijevaju četiri do osam puta češće, i da je koronarna bolest osam puta češća u dijabetičara, odnosno u ljudi sa povišenim vrijednostima šećera u krvi, nego u odnosu na normalne vrijednosti šećera u krvi. Naročito veliki rizični faktori su hiperglikemija – povišenje šećera u krvi, hipertenzija – povišeni tlak, hiperlipoproteinemija – povišene vrijednosti masnih supstanci u krvi, i pretilost-gojaznost, udruženi zajedno sa inzulinskom rezistencijom, čine metabolički sindrom ili sindrom X koji je jako povezan sa ubrzanim razvojem aterosklerotskih promjena na krvnim arterijama.

Dijagnostika
Svaki pregled započinje anamnezom, iz koje ljekar dobiva podatke o simptomima bolesti, rizičnim faktorima te prisutnosti sličnih oboljenja u porodici. Zatim slijedi fizikalni pregled bolesnika koji uključuje slušanje srca stetoskopom te mjerenje tlaka. Dodatne pretrage mogu uključivati vađenje krvi, mjerenje električne aktivnosti srca EKG-om, rendgen srca i pluća, UZV srca, ergometriju, holter itd. Osnovne nalaze obavlja ljekar porodične medicine, a ukoliko postoji potreba, treba ukjučiti i internistu i kardiologa.

Liječenje
Uz lijekove, ponekad je potrebna i invazivna terapija. U liječenju bolesti srca koriste se mnogi lijekovi, a neki od njih su: lijekovi za snižavanje krvnog pritiska, lijekovi za liječenje poremećaja masnoća, diuretici, acetilsalicilna kiselina (Andol), antiaritmici itd.
Uz lijekove, ponekad je potrebna i invazivna terapija, koja uključuje ugrađivanje stenta u srčane krvne arterije (osigurava ponovnu prohodnost krvne arterije) i kardiohirurške zahvate kao što su ugradnja bypassa, pacemakera te možda čak i transplantacija srca.
Planet zdravja BH ima personalan pristup prema svakom pacijentu koji ima ishemijsku bolest srca bilo da se radi o angini pectoris ili infarktu miokarda. Pregledom zvanim termoregulacija utvrđujemo stanje metabolizma oboljelog, a što je najvažnije utvrđujemo uzrok ishemijske bolesti srca koji je također prisutan kod velikog broja oboljenja kao popratna pojava kao što su dijabetes, srčana insuficijencija – zatajenje, povećan arterijski pritisak i sl. Nakon utvrđivanja uzroka dajemo savjet na tri nivoa i to ishrana, koja je najvažniji aspekt naročito kod pacijenata koji su imali infarkt miokarda. Za te pacijente je vrlo važno da znaju šta ne treba da jedu u periodu rehabilitacije. Potom dajemo hladno cijeđena ulja koja povećavaju dotok krvi u srčani mišić. Na kraju idemo sa tretmanom limfe koji će potpuno uspostaviti balans tijela oboljelog pacijenta. Do ponovnog susreta, ostanite zdravi i nasmijani, i posvetite više pažnje uzrocima svog eventualnog oboljenja, a ne posljedicama.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE