Četiri grada koja brinu o zdravlju i stavljaju pješake/bicikliste na prvo mjesto

Inspirisani lockdownom i sigurnosnim problemima Covid-19, gradovi provode inicijative prilagođene pješacima i zalažu se za više prostora bez automobila.

Kada je početni val Covida spriječio okupljanja u zatvorenim prostorima u većini zemalja širom svijeta, mnogi gradovi su odgovorili tako što su brzo ponovo zamislili kako bi život mogao izgledati napolju.

Neki su uveli ulice samo za pješake, parking mjesta pretvorili u pop-up restorane i dodali više biciklističkih staza – pretvarajući nekada područja puna automobila u mjesta pogodna za šetnju i vožnju biciklom.

Neki gradovi su se čvrsto držali svojih poboljšanja za pješake i zalagali se za još više prostora bez automobila.

BBC objavljuje četiri grada iz svijeta koji su napravili neke od najhrabrijih i najbržih promjena prilagođenih pješacima tokom pandemije:

Pariz, Francuska

Čak i prije pandemije, Pariz je imao prednost u tome da postane prihvatljiviji za pješake. Kao dio napora cijelog grada da se smanji broj automobila, donje staze koje se protežu duž rijeke Sene u potpunosti su prilagođene pješacima krajem 2016. godine, što je trajno učinjeno 2018.

Godine 2020. ponovo je izabrana gradonačelnica Anne Hidalgo dijelom zbog njene podrške „15-minutnom gradu“: novom konceptu urbanističkog planiranja koji omogućava stanovnicima da završe sve svoje svakodnevne zadatke – od kupovine preko školovanja do posla – na udaljenosti od 15 minuta hoda ili vožnje biciklom.

Pandemija, u kombinaciji s brojnim štrajkovima u javnom prijevozu prije zatvaranja, samo je ojačala popularnost ovih inicijativa koje su usmjerene na čovjeka i ekološki održive.

Glavni prolazni putevi poput Rue de Rivoli u centru Pariza smanjeni su na jednu traku, dok su biciklističke staze proširene na širinu tri trake za automobile.

Grad također planira posaditi 170.000 stabala do 2026. godine, s namjerom da ohladi Pariz kako bi bio udobniji i ugodniji za pješake. U očekivanju gradskog domaćina Olimpijskih igara 2024., most između Ajfelovog tornja i Trokadera takođe će biti potpuno pešački.

Uvedene su i dodatne biciklističke staze kako bi se olakšao promet automobila. Naposlijetku, grad planira izgraditi dodatnih 180km biciklističkih staza i 180.000 parking mjesta za bicikle do 2026.

Bogota, Kolumbija

Dok je Bogota (i Kolumbija općenito) uvijek imala jaku biciklističku kulturu, s biciklizmom kao nacionalnim sportom u zemlji, pandemija je ubrzala mnoge promjene bez automobila.

Gradonačelnica Claudia Lopez je 2020. odredila dodatnih 84 km privremenih biciklističkih staza za postojeću gradsku mrežu biciklističkih staza Ciclorruta od 550 km – već jednu od najvećih na svijetu – i one su od tada postale trajne.

Bogota je bila među prvim gradovima širom svijeta koji su dodali “pop-up” biciklističke staze tokom pandemije, a stanovnici su primijetili da su trajne promjene bile na bolje.

„Grad je zaista počeo da razvija primetnu atmosferu Amsterdama i Kopenhagena u poslednjih nekoliko godina“, rekao je Alex Gillard, osnivač bloga Nomad Nature Travel i koji je živio u Bogoti povremeno tokom pandemije.

“Toliko je bicikala na ulicama u svako doba dana, to je prilično inspirativno”, dodao je.

Nedjeljom i državnim praznicima, automobilima je potpuno zabranjeno kretanje na određenim rutama u programu poznatom kao Ciclovia, koji svake sedmice privlači više od 1,5 miliona biciklista, pješaka i džogera.

Novi gradski autobusi SITP, koji rade na struju i gas, takođe su značajno unapredili sistem javnog prevoza, kažu mještani.

Milano, Italija

Italija je jedna od zemalja koje su u početku bile najteže pogođene pandemijom, a njeni gradovi morali su se brzo prilagoditi kako bi pružili alternative gusto naseljenom javnom prevozu.

U ljeto 2020. godine, Milano je započeo ambiciozan plan za proširenje trotoara i biciklističkih staza duž 35 km puteva koji su ranije bili usmjereni na automobilski saobraćaj.

Promjene su transformisale grad, donoseći sa sobom više restorana na otvorenom, pijaca na otvorenom i urbanih vrtova.

Milano je također uveo koncept “15-minutnog grada”, nacrtan razvojnom infrastrukturom koja daje prednost pješacima nad automobilima.

Nova četvrt CityLife nije samo najveća zona bez automobila u Milanu, već i jedna od najvećih zona bez automobila u Evropi. Ispunjena javnim zelenim površinama, zajedno sa tonom biciklističkih staza, nudi uvid u budućnost održivog Milana.

Sjeverni kvart Isola pretvoren je iz industrijske četvrti u pješačku i biciklističku zonu punu modernih kafića, galerija i butika.

San Francisco, SAD

Ovaj grad u sjevernoj Kaliforniji brzo se aktivirao tokom rane pandemije kako bi pokrenuo Slow Streets – program koji je koristio znakove i barijere za ograničavanje saobraćaja automobila i brzine na 30 koridora u nastojanju da ih učini ugodnijim za pješake i bicikliste.

Prema podacima koje je prikupio grad, program je zabilježio smanjenje saobraćaja vozila za 50%, povećanje pješačkog prometa radnim danom za 17%, a promet biciklista radnim danima skok od 65%.

Sam grad je uložio novac i trud u izgradnju boljih biciklističkih staza po gradu, a one su jasnije označene nego ranije.

Iako ima još mnogo toga da se uradi kako bi se San Francisco pretvorio u grad koji je zaista pogodan za pešake, istorija pokazuje da se to može učiniti.

Jedno od najprohodnijih područja u gradu – Embarcadero uz obalu – nekada je bio autoput sve dok ga zemljotres 1989. godine nije učinio neupotrebljivim za vozila.