Hakerski upad u državne institucije pokazao: BiH nespremna za cyber napade!

Niz cyber napada zabilježen je proteklih dana na državne institucije, među kojima je i Parlamentarna skupština BiH.

Pod blokadom

Još u maju ove godine NATO je upozorio da bi se BiH i Gruzija mogle naći na udaru cyber napada Rusije. Početkom mjeseca OSA je pozvala institucije i privatni sektor da poduzmu mjere preventivne zaštite.

Prema informacijama „Avaza“, pripadnici SIPA-e još provjeravaju šta se tačno desilo. Za sada nije poznato ni ko iza napada stoji. Ono što je jasno, bh. institucije su potpuno nespremne da se odbrane, a do zaključenja ovog izdanja „Avaza“ stranica Parlamenta i dalje je bila pod blokadom.

Bez obzira na to odakle dolazili napadi, BiH je ranjiva i uporedo s procesom digitalizacije mora raditi i na jačanju cyber sigurnosti, upozorava bh. IT stručnjak s adresom u Štutgartu Senad Redžić.

– Ove aktivnosti na Balkanu će biti sve učestalije. To kaže struka, ali i evropske agencije. EU trenutno ulaže dvije milijarde eura u projekte vezane za cyber sigurnost. Neminovno je da idemo u proces digitalizacije, a na taj način postat ćemo ranjiviji. Žrtve napada ne moraju biti samo državne institucije ili mediji već i banke, telekom operateri i drugi, a koliko će štete nanijeti, zavisi od toga koliko budemo radili na odbrani – kaže Redžić.

Ugroziti državu

Upozorava da bi napadi na pojedine sisteme mogli ugroziti državu i vratiti je godinama unazad. Kako bi se pokušao uhvatiti korak sa svijetom, hitno se mora uskladiti zakonska regulativa.

– Mislim da je ključno imati zakone koji to reguliraju, ali i tijela koja se bave cyber sigurnošću. Sad da neko vama nešto uradi, kome da se obratite!? Razumijem da postoje policijske snage, ali moraju postojati i tijela koja su opremljena i obučena za borbu protiv takve vrste kriminala. Ne vidim da se puno napravilo do danas – ističe Redžić.

Nomadske vize

S podrškom IT sektoru i izmjenama zakona, smatra Redžić, BiH bi mogla vratiti svoje i privući strane IT stručnjake, jer se pretpostavlja da će svijet do 2035. godine imati oko milijardu “digitalnih nomada”.

– To dokazuju Crna Gora, koja je napravila izmjene zakona kojima će dozvoliti nomadske vize, ili Hrvatska, koja je u Zadru napravila čitavo naselje namijenjeno IT stručnjacima koji žele doći da rade iz Hrvatske – kaže Redžić.

Avaz