Zašto na izborima nije bitno samo koliko, nego i gdje osvojite glasove

Izborna kampanja sa sobom nosi i kalkulacije stranaka koliko glasova im je potrebno da bi postale parlamentarne na različitim nivoima. Nizak izborni prag i postojanje izbornih jedinica daju nadu mnogim strankama da mogu postati parlamentarne.

Dobru početnu tačku strankama za procjenu broja mandata kojem se mogu nadati pružaju prošli Opći izbori. Naravno, pri tome treba uzeti u obzir da zbog demografskih kretanja ali i rasporeda glasova među političkim subjektima.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ima 42 zastupnika, od toga se 28 bira iz Federacije BiH, a iz Republike Srpske 14.

Na Općim izborima 2014. godine za prelazak izbornog praga od tri posto i ulazak u Parlament BiH bilo je potrebno 29.726 glasova. Toliko je imala tadašnja A-SDA što joj je osiguralo da bude parlamentarna stranka na državnom nivou. Da je svaki glas bitan pokazuje primjer koalicije okupljene oko HDZ 1990 koja je imala 28.962 glasova ili 2,93 posto, dakle zbog par stotina glasova ostala je bez državnog zastupnika. Stranka može dobiti zastupnika u državnom Parlamentu i ukoliko osvoji manje od tri posto ukupnih glasova ukoliko je osvojila direktni mandat u nekoj izbornoj jedinici.

Od 28 zastupnika iz FBiH 21 se bira prema izbornim jedinicama, a sedam na osnovu kompenzacijskih mandata. Po dva kompenzacijska mandata na Općim izborima 2018. godine dobili su SDA, SDP i SBB, a jedan je pripao Našoj stranci.

Zanimljivo je istaći da su jedini mandati koje je SBB osvojio bili kompenzacijski, što znači da su njihovi glasovi bili raspoređeni na teritoriji čitave države bez izrazite dominacije jedne izborne jedinice. Sa druge strane su primjeri stranaka sa jakim uporištima u pojedinim izbornim jedinicama. Tako je A-SDA svoj jedini i direktni mandat osvojila u izbornoj jedinici 1 koja obuhvata Kanton 10 i Unsko-sanski kanton. U ovoj izbornoj jedinici A-SDA je dobila 65 posto svih svojih glasova.

Još radikalniji primjer stranke koja snagu crpi u jednoj izbornoj jedinici je PDA. PDA je na državnom nivou osvojila jednog zastupnika i imala ukupno 38.417 glasova, direktan mandat je osvojila u Izbornoj jedinici 5 koju čine Tuzlanski i Posavski kanton. U ovoj izbornoj jedinci PDA je osvojila 36.659 glasova što čini 95 posto svih glasova koje je ova stranka osvojila na državnom nivou.

Federacija Bosne i Hercegovine

Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovinu je najveći u državi i ima 98 zastupnika. Od toga broja 25 su kompenzacijski mandati koji nemaju geografsku odrednicu, a 73 mandata se rasporede u izbornim jedinicama.

Bitno je istaći da stranka da bi imala zastupnike ne mora preći izborni prag od tri posto na nivou cijele Federacije Bosne i Hercegovine, već je dovoljno da u nekoj od izbornih jedinica osvoji direktni mandat. Tako su Narod i pravda, koalicija oko HDZ 1990 i A-SDA imali manje od tri posto glasova, ali su osvojili po dva direktna mandata zahvaljujući dobrim rezultatima u pojedinim izbornim jedinicama. Stranka za Bosnu i Hercegovinu je imala samo 215 glasova manje od Naroda i pravde, ali nije uspjela da izbori nijedan direktni mandat te je ostala vanparlamentarna stranka.

Što se tiče ovog nivoa vlasti zanimljiv je primjer Naše stranke. Naša stranka je dobila ukupno šest mandata od čega je čak pet bilo kompenzacijskih. Isti broj kompenzacijskih mandata kao Naša stranka imala je i SDA koja je ukupno osvojila najveći broj zastupnika.

Sličan je primjer i Nezavisnog bloka koji je od četiri mandata koje je osvojio imao tri kompenzacijska. Na suprotnoj strani spektra se nalazi Demokratska fronta koja je osvojila ukupno 10 mandata, od čega su devet bili direktni, a samo jedan mandat je bio kompenzacijski.

Ukupno gledajući za stranke u Bosni i Hercegovini nije bitno samo koliko osvoje glasova nego i kako su ti glasovi teritorijalno raspoređeni.

Klix.ba