Uznemirujući izvještaj o zagađenju zraka u BiH: Hiljade godišnje umiru, ljudi ne izlaze napolje

Utjecajna međunarodna organizacija za ljudska prava Human Rights Watch (HRW) je objavila da je zagađen zrak u Bosni i Hercegovini uzročnik smrti nekoliko hiljada ljudi godišnje. U izvještaju su sadržana uznemirujuća svjedočenja ljekara i građana.

HRW je napomenuo da se država oslanja na ugalj i drvo za grijanje, kao i za proizvodnju struje, zbog čega je zrak u bosanskohercegovačkim gradovima tokom zime među najzagađenijim u svijetu. Ukazano je da je stopa smrtnosti zbog zagađenog zraka peta po redu u zemlji.

“Oslanjanje na ugalj, koji je prevaziđen, uzrokuje smrt nekoliko hiljada ljudi godišnje, dok vlasti čine malo kako bi prevenirale ovaj problem ili da bi upozorile na rizike po zdravlje. Sezona zagađenja zraka počinje za nekoliko mjeseci i zato se ne može gubiti vrijeme da bi promjene počele”, izjavio je viši istraživač za pitanja okoliša HRW-a Felix Horne.

Upozoreno je da je razina čestica, dušikovog dioksida, sumpor dioksida i drugih smrtonosnih materija u zimskom periodu tokom zime viša od maksimalne razine koju je utvrdila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Procjena je da u Bosni i Hercegovini svake godine zbog zagađenog zraka premine 3.300 ljudi. Prema podacima Svjetske banke (WB), to je devet posto od ukupnog broja preminulih u zemlji. Također je napomenuto da hiljade građana ima respiratorne i kardiovaskularne probleme, a posebno su ugroženi djeca i stariji.

Naglašeno je da se u Bosni i Hercegovini za proizvodnju struje koristi lignit – vrsta uglja čiji je kvalitet vrlo nizak, kojeg ima mnogo i koji se eksploatira i sagorjeva u zastarjelim postrojenjima. HRW je naveo da je zagađenje zraka utoliko veće zbog loše izolacije građevina, što za posljedicu ima da se koriste velike količine uglja i drva.

Zrak je posebno zagađen u gradovima koji su u kotlini, a u kojima se tokom zime dešava toplinska inverzija. Podsjeća se da su i zastarjela vozila jedan od uzročnika zagađenja.

HRW-ov izvještaj je sačinjen, kako je navedeno, na osnovu podataka dobijenih od decembra 2020. do aprila 2021., i to intervjuiranjem 35 osoba starosti od 22 do 65 godina, zvaničnika lokalne vlasti, akademskih radnika i zdravstvenih radnika, aktivista za zaštitu okoliša i aktivista civilnog društva. Osim toga, korišteni su podaci o zagađenju zraka, kao i podaci iz dokumenata vlasti.

Ova organizacija se obratila nadležnim entitetskim ministarstvima, elektroprivredama i lokalnim samoupravama. Naglašeno je da su odgovorili samo Kanton Sarajevo, Ministarstvu rudarstva i energetike Republike Srpske i Elektroprivreda RS (EP RS).

Svjedočenja ljekara i građana

Izdvojena je izjava jednog od ljekara, za kojeg je navedeno da je želio ostati anoniman zbog, kako je istaknuto, snažne veze između industrije uglja i vlasti.

“Mnogo ljudi tokom zime dolazi s problemima disanja. Ova zajednica ima visoku stopu oboljelih od raka i kardiovaskularnih bolesti. Postalo je uobičajno da djeca imaju astmu”, rekao je.

Prema navodima stavnonika koji žive u blizini termoelektrana, članovi porodice, prijatelji i komšije umiru od raka i kardiovaskularnih oboljenja. Uvjereni su da su ova oboljenja uzrokovana zagađenjem iz obližnjih energetskih postrojenja. Zdravstveni radnici primjećuju da je veći broj oboljelih od respiratornih oboljenja na područjima na kojima se nalaze ova postrojenja.

Roditelji tvrde da imaju probleme prilikom liječenja djece koja imaju astmu i bronhitis. Ukazali su da tokom zime ne mogu sigurno boraviti napolju. Neki od njih su 25 dana uzastopno onemogućavali djeci da idu u školu, da se bave sportom, igraju s prijateljima ili bave nekim drugim aktivnostima napolju, jer su zabrinuti zbog utjecaja zagađenog zraka. Najpogođeniji su stariji ljudi.

Zdravstveni radnici su poručili da su frustrirani zbog toga što se malo pažnje obraća na zagađen zrak, bolesti koje su uzrokovane zbog njega, i reakcijom sistema javnog zdravstva. U HRW-ovom izvještaju je naglašeno da su građani Bosne i Hercegovine, koji žive u Evropskoj uniji, zabrinuti zbog članova porodice koji su ostali u Bosni i Hercegovini.

“Prije četiri godina sam otišao i redovno šaljem novac roditeljima, koji ne žele napustiti svoje mjesto. Tokom zime sedmicama ne izlaze napolje, a dok s njima razgovaram, učestalo kašlju. Strašno je, ali ne žele otići”, navodi su jednog 26-godišnjaka.

Hasan je 68-godišnjak koji živi u kući koja je jedan kilometar udaljena od termoelektrane u Tuzli.

“Imam bronhitis i do sada sam 30 puta hospitaliziran. Kada je zima teško dišem i imam bolove u prsima. Brat i sestra su preminuli zbog oboljenja na plućima. Drugi brat je imao rak, a nakon toga je preselio u Hrvatsku, na more. Druga sestra u Njemačkoj ima rak, a moj sin jedinac je jučer poslat u bolnicu zbog problema s disanjem”, rekao je Hasan.

Enes je 81-godišnjak koji je također ispričao iskustvo sa zagađenim zrakom tokom zime u Tuzli.

“Pet dana nisam izlazio iz kuće. Ako mi trebaju namirnice ili lijekovi, komšija mi nabavi. Bez njega ništa ne bih mogao”, naveo je Enes.

Tarik je 42-godišnjak čiji roditelji također žive u blizini termoelektrane.

“Stariji ljudi u selu su očajni. Sve probleme sa zrakom trpe mjesecima. Ne izlaze, ne druže se, ne mogu nabaviti namirnice ili lijekove. To je užasan život. Njihova djeca su se odselila i prepušteni su sami sebi. Vlast uopće ne reagira na njihove potrebe”, rekao je Tarik.

Prosvjetni radnici i roditelji također svjedoče o negativnom utjecaju zagađenog zraka na djecu.

“Naše dvoje djece (tri i šest godina) deset dana nismo pustili napolje. Tražili su da se igraju napolju. Oboje su u posljednje dvije godine dobili astmu. Kada izađu napolju, jako teško dišu, pa zbog toga najčešće ostaju kući. Srceparajuće je, ali umorim se vodeći ih u bolnicu zbog napada astme”, izjavila je jedna majka iz Tuzle.

Među onima koji imaju astmu je i 17-godišnjak iz Kaknja, u gradu u kojem se nalazi jedna od termoelektrana, čiji identitet također nije objavljen. Prema njegovim riječima, astmu i probleme s disanjem ima od djetinjstva.

“Jednostavno ne mogu disati. Ponekad iskašljavam krv. Tokom zime nastojim da ne izlazim napolje, jer je zrak previše zagađen”, kazao je.

Pedijatar-pulmolog iz RS-a Dejan Bokonjić je naglasio da se povećao broj djece koja imaju astmu, koja imaju oboljenja na plućima, bronhitis. Kako je rekao, mnogo je onih koji zimi ne mogu da dišu.

Složeno ustrojstvo države

Također se u izvještaju HRW-a podsjeća da postoje poteškoće u borbi protiv zagađenja zraka zbog složenog ustrojstva države te da ne postoji jedinstvena, nacionalna institucija koja će se time baviti.

Lokalne vlasti kazale su HRW-u, čije je sjedište u New Yorku, da 17 stanica, na kojima se mjeri razina zagađenja zraka, ponekad nije u funkciji, a da je to posebno problem u RS-u. Problem je i u tome što se na adekvatan način ne mjeri prisutnost PM2,5 čestica, zbog kojih je zabrinutost najveća. Napomenuto je da se izbjegavanje boravka napolju i ograničavanje saobraćaja tokom zime uglavnom preporučuju u Sarajevu.

Prema HRW-u, sagorjevanjem uglja stvara se 20 posto stakleničkih plinova. Poziva se na hitnu tranziciju ka obnovljivim izvorima energije, bolju izolaciju građevina, poboljšanje javnog prijevoza, stvaranje dobro plaćenih poslova. Horne smatra da bi EU trebala iskoristiti svoju ulogu kako se Bosna i Hercegovina ne bi više oslanjala na ugalj te doprinijeti u borbi protiv zagađenog zraka.

Klix.ba