Velika najezda opasnih insekata u vrtićima i školama: Ubod može biti poguban

Škole i vrtići tokom prethodnih mjeseci bili su prazni, pa su nepristupačna i sunčana mjesta u njima bila idealna za stršljene… Nakon ujeda je moguć čak i anafilaktički šok sa smrtonosnim posljedicama

Najezda stršljenova u naseljenim sredinama nije bila rijetkost ove sezone, a do toga su dovele natprosječne temperature i toplo vrijeme.

Tako su se stvorili idealni uslovi za razmnožavanje stršljenova i formirala su se legla na mnogim nepristupačnim mjestima. Vladica Stanković, poznati hvatač zmija iz Vladičinog Hana, objašnjava da u naseljenim mjestima stršljenovi predstavljaju opasnost po ljude i da su zmije u odnosu na njih “mala djeca”.

– Njima pogoduje ovo vrijeme, traže toplotu kako bi se množili. Zato je ova godina bila veoma dobro vrijeme za njih. Traže nepristupačno, sunčano mjesto. Obično se nalaze na tavanima, krovovima, šupljinama stabala… Zmije su za njih mala djeca – ističe Vladica za portal Espresso. Nedavno je i sam imao susret sa ovim opasnim insektima kada je pozvan u jedan vrtić u Lepenici kako bi uklonio leglo. S obzirom na to da se Vladica time bavi već šest godina, nije ni čudo što su baš njega pozvali u pomoć.

– Škole i vrtići tokom prethodnih mjeseci bili su prazni, pa su nepristupačna i sunčana mjesta u njima bila idealna za stršljene. Kada je došlo vrijeme da počne školska godina i da djeca krenu u vrtiće, ljudi su primijetili leglo koje smo morali da uklonimo kako djeca ne bi bila ugrožena – ističe Vladica i dodaje da je često imao i intervencije u domaćinstvima.

– U domaćinstvima se dešava da se uvuku u dimnjake, naprave leglo i onda ne može da se loži dok se leglo ne skloni. Dešava se i da ulaze kroz odžake u šporete, pa u prostorije. Ljudi često ni ne primijete legla stršljenova u domaćinstvu, jer su na nepristupačnim mjestima – kaže sagovornik i dodaje da se i šumari, kao i drugi ljudi koji idu u šume kako bi sjekli drva često susreću sa stršljenima.

Stršljenovi su veoma veliki, odrasle jedinke dostižu veličinu od tri do pet centimetara. Imaju žaoku koja je veoma dugačka i u sebi ima otrov. To je otrov koji je sličan onome koji posjeduju i ose, samo u većoj količini. U stanju su da ubiju ose i sitne insekte na ovaj način. Ukoliko osjete da su napadnuti od ljudi na neki način, i da oni hoće da im ugroze leglo, na primjer, tada postaju veoma agresivni, pa se ne libe da upotrijebe ovu svoju žaoku.

– Jedno leglo može da ima od 400 do 1000 jedinki. Hrane se insektima, sokovima drveta i sokovima koje isisaju iz raspucanog voća. Njihov opseg je od 2 do 2 i po kilometra. Kada jedan stršljen ubode, on pusti feromon koji daje signal drugim stršljenima koji kreću u napad. Zato se i događa da čovjeka na isto mjesto ujede 5, 6 stršljenova – objašnjava Vladica i dodaje da ih posebno privlače jarke boje, dok ih bijela boja ne iritira.

Smrtonosni ujed

Neki ljudi su alergični na ujed stršljena, tako da je moguć čak i anafilaktički šok sa smrtonosnim posljedicama. U najboljem slučaju, može se desiti neka blaža reakcija na ubod ovog insekta.

– Njihov otrov ima oko 100 alergena i moguće da je čovjek alergičan na neki od njih, pa može da se napravi veliki problem. Savjet je da svako ko ide u prirodu ponese sa sobom neki lijek za alergijske reakcije, a ukoliko dođe do uboda trebalo bi odmah otići kod ljekara – navodi Vladica.

Kako se riješiti stršljenova?

Kada primijetite leglo stršljenova, najbolje bi bilo da ništa sami ne preduzimate i da se obratite stručnjacima za pomoć, odnosno službi za suzbijanje ovih insekata.

– Ja se uklanjanjem legla stršljenova bavim već šest godina i ne bi bilo pametno da dajem savjete, jer ukoliko neko nešto od toga primjeni ‘na svoju ruku’ može se loše po njega završiti. To su vrlo rizični poslovi – kaže sagovornik.

Zbog toga je najbolje da pozovete firme koje se profesionalno bave uništavanjem stršljenova da dođu i da ih uklone. Na taj način uklonit ćete sve potencijalne opasnosti za sebe i svoju porodicu. Također, u prigradskim naseljima gotovo uvijek postoji pčelar sa neophodnom opremom za uništenje. Za ovakve intervencije nekada se koriste posebni sirupi, ali ne bi trebalo da se preduzima nešto bez pomoći profesionalaca.

– Riječ je o bocama od litar i po ili dva sa sirupom koji se pravi od šećera, koka-kole, piva ili vina. Ta mješavina nije opasna po okolinu, ali privlači ose i stršljenove. Oni iz boce ne mogu da izađu, i na kraju uginu – rekao je pčelar Božidar Juković za Mondo