ŠTA KINEZI PLANIRAJU GRADITI U BIH: Priča se o milijardama, uložena tri miliona KM

Narodna Republika Kina uporno pokušava ekonomske odnose sa zemljama centralne i istočne Evrope (CIE) podići na viši nivo, s tim u vezi istaknut je veliki interes Kine za ulaganje u region, a neki projekti su već i realizovani ili su u toku.

Proteklih dana u Kini je održan Sajam za investiranje i trgovinu Kine i 16 zemalja CIE, na kojem učestvuju dvije bh. kompanije te delegacija Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH predvođena ministrom Mirkom Šarovićem.

Saradnja u obostranom interesu svakako je važna za BiH, ali i za Kinu. Sasvim je jasno da je BiH prilično malo tržište za Kinu, s tim da ipak ima interesa za investiranje. S druge strane, Kina je ogromno tržište i zasigurno može prihvatiti ogromne količine proizvoda, ali je pitanje mogu li bh. kompanije zadovoljiti potrebe tržište u smislu količine proizvoda.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, dosadašnja trgovina između BiH i Kine ne ide nam naruku. Naime, u prošloj godini u Kinu smo izvezli proizvode vrijedne 13,5 miliona KM, dok je vrijednost uvoza bila 664,3 miliona KM, što će reći da je uvoz iz Kine 50 puta veći od izvoza u ovu zemlju.

Trgovina i drvni sektor

Istovremeno, zvanični podaci Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH pokazuju da ulaganja NR Kine u BiH iznose oko tri miliona KM, a ono u šta su do sada najviše ulagali su trgovina i drvni sektor.

Kada je riječ o investicijama najavljenim za naredni period, Kinezi su zainteresovani da ulažu u infrastrukturne projekte, poput koridora 5c, dionice autoputa Glamočani – Mliništa u RS-u, energetske projekte poput izgradnje Bloka 7 Termoelektrane u Tuzli, hidroelektrane na Drini, hidroelektrane Ulog na Neretvi, hidroelektrane Vranduk, termoelektrane Banovići, te za oblasti informacionih tehnologija, poljoprivrede i turizma.

Ministar Šarović se tokom posjete Kini sastao sa predsjednikom Izvozno-uvozne banke Kine (Exim banke), kojem je prezentirao najznačajnije projekte u BiH, a za koje su Kinezi zainteresovani: Blok 7 TE Tuzla, TE Banovići, te autoput Banja Luka – Mliništa.

Osim ovih navedenih projekata, postoji još nekoliko njih koji su također značajni i u koje su uključene kineske kompanije. Neke od njih ćemo ovdje i predstaviti.

TE Banovići – Prošle godine je završena druga faza tenderskog procesa, a polovinom nove očekuje se konačni izbor partnera za izgradnju Bloka 1 snage 300 MW. Na listi kvalifikovanih ponuđača je 11 kompanija, osam kineskih, po jedna kompanija iz Španije i Rusije te poljsko-kineski konzorcij. Od izabranog partnera se očekuje da osigura finansiranje i izgradnju objekta termoelektrane Banovići koja će biti 100 posto u vlasništvu RMU Banovići, a rudnik će vraćati kredit pod uslovima koji će biti određeni ugovorom.

Termoelektrana i toplana KTG Zenica – Trebale su već biti izgrađene, s obzirom na to da je potpisan ugovor polovinom 2013. godine, ali gradnja još nije ni počela. Posljednja aktivnost u ovom poslu je bilo potpisivanje ugovora za snabdijevanje gasom. Nosioci projekta su švicarska kompanija KTG AG Lugano i Općina Zenica. Kineska državna kompanija SEPCOIII je izvođač radova, koja je preuzela obavezu da 85 posto projekta finansira Kina. Suvlasništva u kompaniji KTG Zenica: KTG AG Lugano ima udio 65 posto, Općina Zenica 25 posto, a HTG (HK) ENERGY INVESTMENT LIMITED, Hong Kong, Kina, preostalih 10 posto. Međutim, najavljeno je da će i kompanija SEPCO ući u vlasništvo zeničkog KTG-a. Projekt je vrijedan 250 miliona eura, gdje bi se proizvodilo 390 MW električne energije i do 170 MW toplinske energije za potrebe grijanja grada Zenice.

Autocesta Banja Luka – Mliništa – Split – Vlada Republike Srpske, odnosno preduzeće Autoceste RS-a potpisalo je memorandum kojim se izražava namjera kineske kompanije Sinohydro da gradi ovu dionicu autoceste do granice sa Hrvatskom. Gradnja bi bila finansirana kineskim kreditom za infrastrukturne projekte u JIE. Međutim, sve je ostalo u domenu memoranduma. Još ništa konkretno nije urađeno. Očekuje se da kineska kompanija dostavi prijedlog trase i finansijsku konstrukciju. A osim toga, 100 kilometara autoputa ide kroz RS, a 30 kroz Federaciju BiH, no FBiH se nikada nije izjasnila o tome. Osim toga, gradnja bi mogla početi tek 2020. jer je potrebno pet godina da se napravi studija izvodljivosti i izvrši eksproprijacija. S obzirom na to da ništa konkretno nije urađeno, opći dojam je da je to bila predizborna priča.

TE Stanari – Nakon privatizacije Rudnika uglja Stanari kod Doboja, kompanija EFT Energy Group, u vlasništvu Vuka Hamovića, počela je gradnju termoelektrane Stanari. Riječ je o projektu vrijednom 600 miliona eura. Kineska kompanija Dongfang Electric Corporation – DEC zadužena je za izgradnju elektrane, nabavku i instaliranje opreme. Dakle, po sistemu ključ u ruke. Ovo je kineskoj kompaniji prvi ovakav projekt u Evropi. Sredstva za izgradnju TE Stanari obezbijeđena su iz kredita od China Developmnet Bank najvećim dijelom, a u nešto manjim iznosima i od drugih komercijalnih banaka. Kapacitet TE Stanari, koja će ove godine biti puštena u probnu proizvodnju, a 2016. i u komercijalnu, jeste 300 megavata električne energije.

Zamjenski blok

Blok 7 TE Tuzla – Vlada Federacije BiH i Izvozno-uvozna banka Kine sredinom decembra su u Beogradu zaključile su memorandum o razumijevanju o finansiranju projekta izgradnje Bloka 7 – 450 MW u TE Tuzla. Trenutno Exim banka provodi ocjenu projekta i aplikacije za kredit čiji je garantor Vlada FBiH. U narednom periodu zajednička radna grupa, čije je formiranje predviđeno potpisanim Memorandumom, radiće na usaglašavanju detalja ugovora o kreditu. Izgradnja Bloka 7 započeće nakon što Vlada FBiH i Parlament BiH daju saglasnost na ugovor o kreditu.

Blok 7 je zamjenski kogeneracijski blok na lignit instalirane snage 450 MW i 270 MW toplotne energije. Planirana godišnja proizvodnja trebala bi dostići 2.756 GWh. Planirano je za gradnju Bloka 7 uložiti 1,4 milijarde KM, dok su ukupna ulaganja izgradnje novog Bloka skupa sa rudnikom 1,6 milijardi. Ovako velika investicija biće finansirana kroz projektno partnerstvo. Za preferiranog projektnog partnera izabran je konzorcij China Gezhouba Group Co Ltd. (CGGC – lider) i Guandong Electric Power Design Institute (GEDI) iz Kine, što je potvrdila i Vlada FBiH.

(Bhindex.info)