Bio je najbogatiji Rus dok se nije zamjerio Putinu: “Upozoravam Zapad, krivo shvatate situaciju”

Mihail Hodorkovski nekad je bio najbogatiji čovjek u Rusiji. Njegova priča uglavnom je poznata – nakon što se basnoslovno obogatio u naftnom biznisu uslijed raspada Sovjetskog Saveza i privatizacije devedesetih, osnovao je političku organizaciju Otvorena Rusija, koja se zalagala za demokratizaciju Rusije i jačanje njenog civilnog društva.

Time je prekršio prvo nepisano pravilo tada mladog režima Vladimira Putina – oligarsi mogu zadržati svoje bogatstvo samo ako ne kritiziraju Putina i politički se ne angažiraju protiv njega. 

Ubrzo je uslijedila odmazda – 2003. je uhapšen i optužen za prevaru i utaju poreza, njegova naftna tvrtka Yukos je uskoro likvidirana, a imovina zaplijenjena. Osuđen je na devet godina zatvora, što je kasnije produljeno zbog nove presude, sve dok ga Putin nije pomilovao 2013. na nagovor bivšeg njemačkog ministra vanjskih poslova Hansa Dietricha Genschera.

58-godišnji Hodorkovski, koji je odmah po puštanju iz zatvora otišao iz Rusije, od 2015. živi u Londonu u egzilu. Ondje je ostao ono što nije mogao biti u Rusiji, barem ne na slobodi – jedan od vodećih kritičara režima ruskog predsjednika, kojeg opisuje kao “gangstera” i “mafijaša”, prenosi Index.hr.

Hodorkovski, očekivano, snažno kritizira rusku agresiju i podržava sankcije i oružanu pomoć Ukrajini. Jednako očekivano, Kremlj ga je, zajedno sa šahovskim velemajstorom i još jednim istaknutim kritičarem Putina Garijem Kasparovom, u maju stavio na popis “stranih agenata”.

Hodorkovski je tada izjavio da će “samo revolucija svrgnuti Putina”. A sada je, u razgovoru za list Financial Times, uputio ozbiljno upozorenje Zapadu: ako ne pojača opskrbu Ukrajine oružjem, ta će zemlja izgubiti rat. 

Također je naglasio da bi ogromna šteta koju divljanje cijena plina nanosi europskom gospodarstvu trebala potaknuti saveznike Ukrajine da ubrzaju isporuke oružja i kraj rata.

“Da su Ukrajini isporučili oružje vrijedno 50 milijardi dolara, situacija bi danas, i za Ukrajinu i za Putina, bila dosta drukčija. Samo trebamo shvatiti da postoje situacije kada se problem može riješiti samo silom”, rekao je Hodorkovski za FT. “Ako me pitate kako Zapad može pomoći Ukrajini, odgovorit ću vam jednom riječju – oružjem.”

“S razinom opskrbe oružjem koju sada vidimo, Ukrajina će vrlo vjerojatno izgubiti ovaj rat. Putin to jako dobro shvaća”, dodao je.

S druge strane, Hodorkovski i Kasparov su se nedavno javno usprotivili prijedlogu nekih europskih vlada i političara da EU potpuno zabrani vize ruskim državljanima jer bi zatvorila vrata i onim Rusima koji ne podržavaju rat u Ukrajini.

Cijene plina u Europi eksplodirale su otkako je Rusija pokrenula invaziju u februaru, a zapadne zemlje odgovorile dosad najtežim sankcijama. Rusija je u petak do daljnjeg obustavila isporuke prirodnog plina plinovodom Sjeverni tok 1, a glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je dao do znanja da se isporuka neće nastaviti dok EU ne ukine sankcije.

Hodorkovski upozorava i na rizik od pokušaja okončanja rata pregovorima s Moskvom: “Kada zapadni čelnici kažu da bismo trebali dopustiti Putinu da spasi obraz, mislim da ga oni ne razumiju. Mislim da krivo shvaćaju situaciju. On misli da treba ići što dalje moguće, zatim napraviti kratak predah nakon što uvjeri zapadne čelnike da bi trebali razgovarati s njim, a zatim ići još dalje.”

Na pitanje imaju li ekonomske sankcije nametnute Rusiji željeni učinak, Hodorkovski odgovara da umjesto fokusiranja na financije Moskve treba gledati šire posljedice.

“Možda vam je novčanik pun novca, ali u trgovinama nema robe, i dalje ćete umrijeti gladni. To je upravo ono što se danas događa u ruskom gospodarstvu, posebno u visokoj tehnologiji. Današnje tvornice za proizvodnju oružja jednostavno ne mogu proizvoditi visokokvalitetno, moderno oružje jer im nedostaje elektronike”, ocjenjuje ruski disident.

Još jedna posljedica je ozbiljan odljev mozgova iz Rusije: “Ti mladi stručnjaci koji danas napuštaju Rusiju i odlaze na Zapad, oni zapravo sa sobom nose znanje o tome kako se tehnološki razvijati. I naravno, to zadaje udarac, ne samo Putinovoj ekonomiji već i njegovoj sposobnosti da nastavi rat.”

Hodorkovski je komentirao i nedavnu sumnjivu smrt Ravila Maganova, predsjednika Lukoila i jednog od desetak oligarha i menadžera iz ruske naftne i plinske industrije koji su umrli u čudnim okolnostima od početka ove godine. Maganov je, podsjetimo, prošle sedmice pao s prozora šestog kata moskovske bolnice.

Ipak, Hodorkovski ne vjeruje da je njegova smrt politički motivirana, već smatra da se radi o samoubojstvu: “Bio je teško bolestan. A njegovi kolege – oni s kojima sam imao priliku razgovarati – misle da on doista nije vidio šanse za preživljavanje zbog zdravstvenog stanja u kojem je bio.”

S druge strane, Hodorkovski kao glavnog sumnjivca za ubojstvo Darije Dugine, kćeri ruskog filozofa i ekstremnog desničarskog ideologa Aleksandra Dugina, vidi notornu rusku sigurnosnu službu FSB.

“U ovom trenutku sve što možemo učiniti je nagađati. Čini se da je ovo vjerojatno provokacija FSB-a”, zaključio je Hodorkovski sugerirajući da bi ultranacionalisti poput Dugina i kćeri mogli postati problem za Putina ako odluči pauzirati ili usporiti vojnu akciju u Ukrajini. 

Podsjetimo, Dugina je poginula kada je njezin automobil raznesen podmetnutom bombom u kolovozu. FSB je tvrdio da je riješio slučaj i za atentat okrivio ukrajinske službe, odnosno ukrajinsku državljanku Nataliju Vovk, za koju tvrdi da je, nakon što je podmetnula bombu, uspjela pobjeći iz Rusije u Estoniju. FSB je nekoliko dana kasnije naveo još jednog Ukrajinca kao njenog pomagača.