Kod nas su samo u porastu cijene i broj korisnika narodnih kuhinja

Svakodnevno svjedočimo velikim poskupljenjima prehrambenih proizvoda i energenata, osnovnih temelja za normalan život. Građani ne vjeruju da će biti bolje, a prstom, očekivano, upiru u nadležne. Nažalost, najbolji pokazatelj bh. socijalne slike su redovi ispred narodnih kuhinja, koji su sve duži. Rastom cijena životnih namirnica, raste i broj korisnika.

Neprestana poskupljenja u Bosni i Hercegovini uteg su oko vrata i onima s prosječnim primanjima, a pravo pitanje je kako građani bez prihoda ili oni s minimalnim platama i penzijama uspijevaju preživjeti. Broj korisnika narodne kuhinje Imaret u Tuzli posljednjih mjeseci rapidno raste.

“Mi smo na početku godine imali 2.400 korisnika, sad imamo 2.667 – to je 267 korisnika više. I to nije kraj – mi imamo zahtjeve za otvarenje novih punktova, zahtjeve sa malo udaljenijih, odnosno ruralnih mjesta”, kaže Mensura Husanović, direktorica Regionalnog odbora Merhameta Tuzla.

Po svoj obrok je došla i Fatima Modri. Bolesna je i bez ikakvih primanja: “Živim u Tuzli, dolazim ovdje u kuhinju, sve je poskupjelo”.

Sve je veći broj građana koji se nalaze u stanju socijalne potrebe, a enormno povećanje cijena životnih namirnica i ostalih proizvoda dovelo je do toga da brojni sebi ne mogu priuštiti pripremu barem jednog obroka dnevno. Broja korisnika Narodne kuhinje Stari Grad u blagom je porastu, ali ako cijene nastave ovako divljati, pri tome idu jesen i zima, sigurno je da će doći do povećanog broja korisnika, ističu uposlenici.

“Očekuje se se veći priliv ljudi koji će dolaziti u narodne kuhinje u KS, zbog ove same situacije u cijelom svijetu, a  ne samo kod nas u BiH”, kaže Amir Radeljaš, upravitelj Narodne kuhinje Stari Grad Sarajevo.

Korisnici javne kuhinje nisu samo oni koji nemaju nikakvih primanja. Među njima je mnoštvo onih koji imaju minimalnu penziju, a koju uglavnom potroše na lijekove. Ima i onih koji rade, ali kojima, kad od svojih primanja poplaćaju sve račune, rate za kredite, školske potrebe za djecu – za hranu ne ostane ništa.

Kod nas su samo u porastu cijene i broj korisnika narodnih kuhinja. Sa problemom siromaštva država se mora sistemski boriti, ali čini se da oni koji žive ispod granice siromaštva, za državu nisu prioritet.

Federalna.ba