Struja će uskoro biti daleko skuplja?

MMF traži realnu cijenu, ali to niko ne radi u regionu, jer se električnom energijom kupuje socijalni mir, tvrdi Kušljugić

O mogućem poskupljenju električne energije, neracionalnoj potrošnji i bezidejnoj vlasti za
naš list govori profesor emeritus Mirza Kušljugić

SLOVENIJA ZAMRZAVA CIJENE ELEKTRIČNE ENERGIJE, HRVATSKA IMA PLAN KAKO POŠTEDJETI STANOVNIŠTVO, SRBIJA SUBVENCIONIRA ŠTEDNJU. ŠTA MI MOŽEMO OČEKIVATI, OSIM NAJAVA DA ĆE ONI NAJUGROŽENIJI DOBITI SUBVENCIJE?

– Tržišta u Evropi su dizajnirana za normalne situacije, u krizama očigledno ne funkcionišu i kad dođe do smanjenja ponude, cijena energenata može ići do neslućenih iznosa. U toj situaciji neko pravi ekstraprofit. Države tu moraju da intervenišu, da te ekstraprofite oporezuju, a drugo da ograniče cijenu, jer tržišta nisu projektovana da daju rezultate u krizama.

SIGNAL GRAĐANIMA

Evropa je 9. septembra zakazala sastanak na kojem će se pokušati riješiti problem formiranja cijena kad je ponuda manja od potražnje. Sve ove zemlje koje ste spomenuli imaju veću potražnju, jer su uvoznici, imaju kritičnu situaciju. U Srbiji je stanje već hronično. Traje već godinu i nema izgleda da će se popraviti. Sad su uveli mjeru kojom će subvencionirati sa 25 posto domaćinstva koja smanje potrošnju za 10 posto u odnosu na prošlu godinu. Švicarci su čak pozvali na smanjenje potrošnje za 15 posto. Ja ne očekujem da će se išta uraditi kod nas. Građani su pušteni da se sami snalaze i ne treba ništa posebno očekivati, čak i ova podrška socijalno ugroženima – ja ne znam ko su socijalno ugroženi, niko ne zna, jer nema te karte, a neophodna je za takvo nešto. Možda je malo i kasno da se išta radi.

MMF PREDLAŽE DA SE ZA POTROŠAČE UVEDU VIŠE CIJENE ELEKTRIČNE ENERGIJE KAKO BISMO ŠTEDJELI PRI NJENOJ POTROŠNJI. MISLITE LI DA BI OVO BIO DOBAR POTEZ?

– Što se tiče MMF-a, to je čista mjera tržišne ekonomije. Oni zapravo traže realnu cijenu, ali to niko ne radi u regionu, jer se električnom energijom kupuje socijalni mir. Ja jesam za to da se mijenja tarifni sistem, ali ne samo da se poveća cijena nego i da se uvedu drugi modeli. Ali, to zahtijeva planiranje, a ne paušalne mjere. Druga mogućnost je da se socijalno ugroženima pomogne da povećaju efikasnost uređaja. Besplatno bi trebalo dijeliti LED sijalice. Nisu to veliki iznosi, ali sa velikim multiplikatorom od 1,5 miliona potrošača se dobijaju efekti. Uz to, daje se signal građanima da je energija skupa i da je prošlo vrijeme jeftine energije.

POSTOJI ZAKONSKA MOGUĆNOST UVOĐENJA STANJA UGROŽENE SIGURNOSTI, KOJE PODRAZUMIJEVA RAZLIČITE MJERE ŠTEDNJE, RACIONALNU POTROŠNJU I SMANJENU ISPORUKU ELEKTRIČNE ENERGIJE, UKOLIKO SE POJAVI MANJAK STRUJE U ELEKTROPRIVREDAMA. JE LI REALNO OČEKIVATI DA SE TO DESI?

– U BiH imaju tri elektroprivrede i sve tri su u različitoj situaciji. EPBiH izvozi i ne bi trebao doći u poziciju da nema električne energije. Ne bi smjeli sklapati ugovore koji bi ih u slučaju havarije natjerali da nastave izvoziti a da nemaju za domaće tržište.

Elektroprivreda HZHB zavisi od hidrologije. Ako bude kiše, nema problema, ako ne bude, onda će biti problema. Ali, ja ne očekujem redukcije, jer ništa ne postižu. Ograničenja potrošnje energije možda, i to je mjera koja se može uvesti, ali ja to ne očekujem u BiH, za razliku od svih zemalja regiona koje su već u kriznom menadžmentu. Mi još imamo dovoljno energije. Kao država smo u suficitu i zato što je Aluminijski kombinat iz Mostara prestao s radom 2020. godine i sad smo na potrošnji iz 2000. Pametnim poticajem investicija nikad nećemo doći dotle da nemamo struje, ali bi trebalo investirati u nove tehnologije. Ove godine u malim i srednjim firmama imate pravu revoluciju stavljanja fotonaponskih panela na krovove, to je toliko masovno da ne možete vjerovati. Mi smo u ovom trenutku u poziciji da se svaki novi proizvedeni kilovatsat, recimo iz tih panela, ne mora potrošiti u BiH, nego se može izvesti po daleko boljoj cijeni, ali zato nemamo zakonsku regulativu i to politika koči.

DA LI JE U BIH REALNO DA SE PROFIT OD POVEĆANJA CIJENE ELEKTRIČNE ENERGIJE, KOJE SE NAJAVLJUJE NAKON IZBORA ILI NAREDNE GODINE, ISKORISTI ZA ENERGETSKU TRANZICIJU ILI ĆE TO OTIĆI U DRUGE SVRHE?

– To je pravo pitanje – kako iskoristiti profit. Po mom mišljenju on ne bi smio ići nazad u budžet, jer su budžeti puni, nego bi morao biti usmjeren u ozbiljan ciklus ulaganja u obnovljive izvore energije, nešto što bi trebalo popraviti cjelokupni miks dugoročno.

SKUPA ZIMA

Primjer je Elektroprivreda RS-a, koja je počela stavljati 50 hiljada naponskih panela na krovove individualnih zgrada. Svaku energiju koju tako proizvedu oni mogu prodati najmanje za pet puta više. Ne znam da li to rade, ali to je to. Ova energetska kriza u potpunosti mijenja sve, jer vrijeme jeftine struje je završeno, svako će morati ozbiljno povesti računa o potrošnji električne energije. Morat ćemo razmišljati i kao društvo i kao država kako da omogućimo subjektima da ostvaruju profite izvozom te energije, a nadam se da Vlada FBiH neće uzeti profite EP, jer je neophodno da pokrenu investicijski ciklus u obnovljive energije.

RS NEMA ROBNIH REZERVI, FBIH SE TEK KADA JE VRAG ODNIO ŠALU SJETILA NEISKORIŠTENIH TERMINALA. KAKO ĆE GRAĐANI PREŽIVJETI ZIMU AKO VEĆ ODAVNO SLUŠAMO DA SE EVROPSKE, ALI I NAMA SUSJEDNE ZEMLJE SPREMAJU TAKO ŠTO SKLADIŠTE I HRANU I ENERGENTE?

– Grijanje je najkritičnije. Za struju ne treba očekivati poremećaje, ali očekuje nas skupa zima, jer cijene energenata su vrlo visoke i očekivati je da će početi štednja energenata. Nadati se da neće doći do ogromnih poremećaja, kao što je problem sa snabdijevanjem gasa, kao najveći rizik kojem je BiH izložena, jer mislim da nisu obezbijeđeni alternativni izvori. Sigurno nas čeka skupa zima, a da li će biti težih posljedica, to ćemo vidjeti.

HOĆE LI SE VLASTI ZAISTA POIGRATI DO TE MJERE SA PROJEKTOM KAKAV JE JUŽNA INTERKONEKCIJA I NATJERATI STRANE PARTNERE DA SE IZ NJEGA POVUKU SAMO ZBOG DNEVNE POLITIKE, KOJA SE DOSJETILA DA BI BH GAS TREBAO IMATI SJEDIŠTE U MOSTARU?

– Kod nas je sve politizirano. Čitava Južna interkonekcija kao alternativno rješenje je oslonjena na mogućnost finansiranja od EBRD-a, koji ima interval u kojem to može raditi. Ali gdje god je energija u BiH, traži se neki monopol i nije isključeno da i sa ovim projektom, koji je zbog renti i privilegija privatiziran, dođemo u poziciju da i on propadne, na stranu je li ekonomski opravdan. Ima mnogo pitanja – odakle gas, po kojoj cijeni gas, jer nema više jeftinog ruskog gasa. I treća stvar koju kriju, a to je da je uslov za Južnu interkonekciju da se napravi nekoliko termoelektrana na gas, čak jedna u Tuzli, a to je upitno da li možemo platiti. Problem jeste grijanje Sarajeva i na tome treba raditi.