Ovako SDA vidi glavni grad do 2035.: Proširenje prema Sarajevskom polju i padinama brda Žuč

Sarajevska SDA je predstavila plan razvoja glavnog grada do 2035. godine, a na čelu tima, koji je radio na planu, bio je arhitekta Faruk Kapidžić. Planom se tretiraju najvažnija pitanja razvoja, prije svega ona urbanistička.

Plan je prvobitno predstavljen na skupu SDA u sarajevskoj općini Centar 29. augusta, a Kapidžić ga je potom predstavio i široj javnosti. U istaknutoj videoprezentaciji plana je konstatirano da je obnovljeno skoro sve ono što je oštećeno ili srušeno tokom posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini.

Širenje prema Sarajevskom polju

Ocijenjeno je da se grad mora širiti iz uske kotline prema Sarajevskom polju – niz rijeku Bosnu i prema padinama brda Žuč. Smatra se da će se time omogućiti udoban život za, kako je istaknuto, 700.000 stanovnika i dolazak stotina hiljada turista.

Kao uslov za to navedeno je izmještanje sanitarne deponije Smiljevići na lokaciju izvan grada, na kojoj bi se izgradila nova, moderna deponija sa spalionicom koja ne zagađuje zrak i postrojenjima za reciklažu. Plan je da se lokacija sadašnje deponije sanira, konzervira i pretvori u park.

SDA smatra da se na padinama Žuča trebaju izgraditi manja stambena naselja, ugostiteljske građevine i sadržaj za rekreaciju. Obećana je planska izgradnja uz rijeku Bosnu.

“Planskom izgradnjom u širokom pojasu niz rijeku Bosnu omogućit će se prirodan razvoj Sarajeva. Time će se Stari Grad, Centar i Novo Sarajevo sačuvati od prekomjerne izgradnje i sačuvat će se kvalitet života”, konstatirano je.

Izgradnja novog aerodroma na području Visokog

Predložena je izgradnja keja niz rijeku Bosnu, a za šta se smatra da će time ovaj dio grada postati mjesto ugodnog života i poželjna lokacija za investiranje. Ocijenjeno je da postojeći Međunarodni aerodrom Sarajevo više nije funkcionalan zbog toga što se u njegovoj blizini nalaze gusto naseljena mjesta te zbog učestale guste magle. Zato je predložena izgradnja novog aerodroma u Visokom, što je plan od prije rata. Za SDA je rješenje da se lokacija postojećeg aerodroma pretvori u jezero.

“Na mjestu sadašnjeg aerodroma napraviti jezero sa pratećim rekreativnim, sportskim i turističkim sadržajem, što će u potpunosti promijeniti sliku grada. Jezero će kanalima biti povezano sa rijekom Željeznicom, čime će se omogućiti da se regulacijom vodotoka spriječe proljetne poplave koje su redovna pojava na područjima uz rijeku”, naglašeno je.

Obećana je i izgradnja desetina parkova, među kojima je onaj veliki na Betaniji. Kako je navedeno, sve će to biti realizirano kroz sadnju 100.000 stabala.

Nove žičare i gondole, produženje tramvajske pruge

Vizija do 2035. podrazumijeva i izgradnju novih žičara, gondola, produženje tramvajske pruge i izgradnju novih saobraćajnica. Prijevoz žičarama i tramvajima trebao bi biti jedinstven sistem.

“Proširenje postojeće žičare, izgradnja tri nove žičare i dvije gondole kojima će grad biti povezan sa skijalištima, izletištima i turističkim sadržajima na planinama. Postojeća žičara bit će proširena, a polazna tačka bit će kod Vijećnice. Bit će izgrađene žičare Šip-Nahorevska brda, Željeznička stanica-Hum-Žuč i Hrasnica-Igman. Žičare i tramvaji bit će jedinstven sistem prijevoza od centralnog dijela grada do okolnih izletišta. Polazne stanice žičara bit će u blizni posljednjih tramvajskih stanica”, obrazloženo je.

Naglašeno je da je potrebno izgraditi dvije gondole, a zaključeno je da će se time poboljšati turizam glavnog grada.

“Gondole će se graditi od Tarčina do vrha Bjelašnice te od Dobrinje do Jahorine. To će dovesti do izgradnje novih hotelskih kapaciteta i resorta. Time će se omogućiti Sarajevu da bude jedan od vodećih turističkih centara”, ukazano je.

SDA je mišljenja da je postojeću Željezničku stanicu potrebno izmjestiti, jer, kako je naglasila, sprečava razvoja grada, što se odnosi i na proširenje tramvajske mreže. Obećano je dodatnih 30 kilometara tramvajske pruge.

“Željeznička stanica, koja sprečava razvoj grada i kvalitetnije povezivanje naselja na padinama Huma i Žuči sa centrom grada, bit će izmještena u Rajlovac. Izmještanjem će se omogućiti izgradnja sjeverne saobraćajnice, kao i izgradnja novih 30 kilometara tramvajske pruge kojom bi bili povezani Dobrinja, Hrasnica i Šip, a tramvajski saobraćaj organiziran u obliku prstena”, naglašeno je.

Poručeno je da izgradnja Prve, Nulte, Devete i 12. transverzale te Sjeverne i Južne longitudinale mora biti prioritet. Kako je istaknuto, područje sadašnje Željezničke stanice bilo bi mjesto sa kojeg bi kretala žičara prema Humu i Žuči.

Rješavanje problema zagađenja zraka

Ovim planom je tretirano jedno od najvećih problema, a to je zagađenje zraka. SDA smatra da se to može riješiti subvencijama za kupovinu električnih vozila, subvencijama za korištenje ekoloških prihvatljivijih energenata i utopljavanjem građevina.

“U doglednoj budućnosti 90 posto vozila javnog prijevoza bit će na električni pogon, uz izgradnju punionica za električna vozila. Iz budžeta bit će osigurane subvencije da bi taksisti prešli na električna vozila. Propisima će biti regulirano da će zanavljanje voznog parka vladinih i javnih institucija biti moguće vozilima na električni pogon. Ovim subvencijama bit će obuhvaćene i ostale kategorije građana. Grijanje stambenih i poslovnih građevina morat će biti na plin, struju, toplotne pumpe i u manjoj mjeri na pelet, za šta će domaćinstva dobijati subvencije. Kanton Sarajevo će učestvovati u Južnoj interkonekciji za plin. Pokrenut će se opsežan projekat utopljavanja, čime će se sačuvati ogromna količina energije”, istaknuto je.

Sarajevo kao pametni grad

Vizija SDA podrazumijeva i intenziviranje projekta pametnog grada – organizacije centralizovanog mjesta na kojem će se prikupljati podaci potrebni za upravljanje gradom.

“Elektronska uprava, medicinske usluge, regulacija saobraćaja, komunalne usluge, parking, ušteda energije i druge usluge bit će zasnovane na softverskim rješenjima domaćih stručnjaka i kompanija”, naglašeno je.

Također je poručeno da jezgro grada, prostor na kojem su građevine iz perioda Osmanskog i Austrougarskog carstva, mora biti “brižljivo čuvano”.

Šta je s vodom, klimatskim promjenama i urbanom mobilnosti?

U spomenutoj videoprezentaciji SDA o razvoju Sarajeva do 2035. nije sadržano kako bi ova stranka zaštitila izvorišta pitke vode, tj. dugoročno riješila probleme u vodosnabdijevanju. Ovi problemi su u posljednjih godina sve izraženiji, a za očekivati je da će s klimatskim promjenama biti još izraženiji. Upravo pitanje odnosa prema klimatskim promjenama također nije sadržano u ovoj videoprezentaciji. Nije ni sadržan stav o tome kako će se razvijati urbana mobilnost, prije svega biciklistička infrastruktura.

SDA je među najodgovornijim strankama za urbanističko uništavanje Sarajeva nakon završetka rata. Ova stranka je to nedavno i sama priznala. Kao opozicija u Kantonu Sarajevo smatra da su vladajući NiP, SDP i NS nastavili s urbanističkim uništavanjem.

Kapidžić, koji je od marta do kraja 2020. bio kantonalni ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, je u nedavnom intervjuu za Klix.ba izjavio da će grad biti nepovratno urbanistički uništen ako na vlasti ostanu predsjednik NiP-a Elmedin Konaković i predsjednik NS-a Edin Forto.

Klix.ba