Koliko novaca godišnje ispuši jedan bh. pušač?

Tek ste se probudili, pristavili ste vodu, čekate taj trenutak da sjednete sa mirom, popijete kafu i zapalite svoju jutarnju cigaretu. Tako započinje jutro većine pušača.

Prema podacima posljednjeg istraživanja koje je 2012. godine radio Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, u ovom bh. entitetu se bilježi 44 posto stalnih pušača u populaciji odraslih od čega 56,3 posto muškaraca i 31,6 posto žena što predstavlja povećanje u odnosu na prethodne godine (pročitajte kakve podatke o BiH donosi Tobacco atlas).

Međutim bilježi se smanjenje trenutnih pušača kod školske djece i mladih sa 14,3 u 2008. na 12,75 u 2013 godini.

Možda ogromni zdravstveni rizici i upozorenja koji nam stižu od ljekara i zdravstvenih stručnjaka ne utječu mnogo na prestanak pušenja, a da li razliku prave rastuće cijene cigareta?

Kako nam je pojasnila pomoćnica direktora ZZJZ za stručne poslove doc. dr. sci. Aida Ramić – Čatak, tokom 2012. godine je prosječna količina dnevno popušenih cigareta kod odraslog stanovništva bila 16,9 cigareta. Muškarci dnevno puše 18,2 cigarete, a žene 14,8 cigareta, piše “Radiosarajevo“.

Prosječna cijena kutije cigareta iznosi 3-3,5 KM što u odnosu na ukupnu količinu popušenih cigareta predstavlja značajne troškove za pojedinačne i prihode domaćinstava naših sugrađana.

Na osnovu ovih podataka, dolazimo do zaključka da godišnji trošak na cigarete u prosjeku iznosi 900 KM.

“Trend konzumacije duhanskih proizvoda kod odraslog stanovništva i pored održanja povećanja cijena ovih proizvoda se ne smanjuje. BiH je u skladu da dokumentom Okvirne Konvencije o kontroli duhana u obavezi usklađivanja akcizne politike duhanskih proizvoda sa međunarodnim standardima što uzrokuje značajna povećanja cijena duhanskih proizvoda u BiH posljednjih godina.

Međutim, razloge za održavanje viskog procenta pušača uprkos visokoj prodajnoj cijeni cigareta, treba tražiti u mehanizmu djelovanja sastojaka u duhanskom dimu. Oni pušenje definiraju kao vodeću bolest ovisnosti, posebno nikotinske ovisnosti koja se povećava sa godinama pušačkog staža i količinom dnevno popušenih cigareta”, kaže dr. Ramić – Čatak.

Procjenjuje se da u Evropskom regionu u prosjeku ima oko 40 posto muškaraca pušača u istočnom dijelu regiona, dok je u zapadnom dijelu ta brojka ispod 30 posto. Procenat žena pušača iznosi 18.2 posto.

“U sastavu duhanskog dima se nalazi preko 4000 hemijskih supstanci od kojih se 50 direktno povezuju sa nastankom vodećih malignih neoplazmi ili raka usne duplje, ždrijela, grla, bronha i pluća, želuca, dojke, materice, bubrega i mokraćne bešike.

Unošenjem ugljikovog monoksida povećava se agregacija trombocita na zidove krvnih sudova i povećava se rizik za nastanak srčanog i moždanog udara. Iritativni spojevi u sastavu duhanskog dima dovode do nastanka istih upalnih procesa po disajnim putevima, alergija i smanjene funkcije pluća.

Nikotin u sastavu duhanskog dima je odgovoran za razvijanje snažne ovisnosti kod pušača koji za prestanak i odvikavanje trebaju potražiti savjet i podršku zdravstvenih radnika”, dodaje naša sagovornica.

Svaki oblik duhanskog proizvoda je štetan i opasan po zdravlje bilo fabrički proizvedeni proizvodi ili ručno smotane cigarete.

Međutim, oni duhanski proizvodi koji nastaju u mreži nelegalne trgovine i prometa bez kontrole sastojaka ne samo da predstavljau udar na ekonomiju zemlje, nego i ostavljaju argumente za mogućnost izostanka kontrole sastojaka od strane odgovornih ustanova i time mogu predstavljati opasnost po zdravlje.