Kad će BiH dobiti morsku granicu sa Hrvatskom: Stav stanovnika Velikog Školja ne sviđa se Zagrebu, šta je utvrđeno 1974.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković u svojoj lukavoj slatkorječivosti kada govori o Bosni i Hercegovini često spominje kako dvije države imaju 1.000 kilometara međusobne granice, ali izbjegava naglasiti kako morska granica nije ni dan-danas utvrđena.  

Zbog toga je Klub zastupnika Stranke demokratske akcije u Parlamentarnoj skupštini BiH uputio Prijedlog zakona o moru u BiH prema kojom bi se, između ostalog, definisala morska granica sa Hrvatskom.

Naša zemlja još od 1999. godine i dogovora tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića i predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana o granici na moru čeka zakonski dokument koji bi se ovo važno pitanje koje se tiče teritorije i suvereniteta bilo riješeno.

Sve ove godine provlači se priča kako BiH nema slobodan pristup otvorenom moru, a osnovni uvjet za ostvarivanje ovog prava je zakon o moru, odnosno definisanje teritorijalnog mora.

Problem je razgraničenje u u neumskom akvatoriju, BiH polaže pravo na na dva otočića, Veliki i Mali Školj, te vrh poluotoka Klek. Oni su od suštinske važnosti jer se na osnovu kopnene utvrđuje granica na moru. Argument bh. strane da je još 1974. godine u bivšoj državi utvrđena granica između tadašnje dvije socijalističke republike.

– Naši su preci kupovali zemljište od Turaka kada su se oni povlačili iz BiH. Tada su kupljeni i Veliki i Mali školj, a kasnije i hiljadu dunuma na punti Kleka. Naš otac Ivan 40 godina je plaćao porez u BiH. Sve lijepo imate u katastru u Neumu i u gruntovnici u Čapljini, gdje smo pripadali prije osnivanja općine – kazao je 2017. za Slobodnu Dalmaciju Josip Putica, neumski privrednik.

Njegov brat Tihomir je tom prilikom naglasio:

– U Hrvatskoj samo kada nas nešto trebaju smo svi naši, Hrvati. Znate, ja bih i kao Hrvat i kao poduzetan čovjek volio da ovo jest u Hrvatskoj, što bi značilo i da sam suvlasnik jednog otoka u Evropskoj uniji. Ali ako ćemo iskreno, Veliki i Mali školj uvijek su pripadali BiH.

No izjave starosjedilaca ne znače ništa institucijama Hrvatske, a pojedini tamošnji eksperti imaju “dobronamjernu” ideju kako riješiti situaciju. Tako predlažu da kopneni dio općine Neum ostane u vlasništvu BiH, a more pripadne Hrvatskoj?!

Želeći saznati kakva bi mogla biti sudbina predloženog zakona, pokušali smo saznati do zastupnika, ali se na brojne pozive javila samo Snežana Bursać Novaković (Savez nezavisnih socijaldemokrata).

– Nisam u prilici da razgovaram. Prijatno – kazala nam je kratko SNSD-ova zastupnica.

Ostali su očigledno već na ljetnom raspustu.

Faktor