Zašto Bosna i Hercegovina treba strahovati od velike ekonomske krize u Italiji?

Međunarodni ekonomski stručnjaci, pogotovo američki, sve su bliže procjeni kako je inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama dostigla vrhunac.

Međutim, tu nije kraj problemima na globalnoj ekonomskoj sceni. Naprotiv.

– Prije svega, uzroci inflacije u SAD-u i Evropskoj uniji nisu isti. U Americi je problem nastao zbog uskog tržišta rada, nedostatka radne snage, dok je EU, odnosno kompletna Evropa, zapala u krizu zbog energenata i hrane.

Američka vlada je podigla kamatne stope kako bi zaustavila inflaciju, toga će biti još do kraja godine, a na sličan korak odlučio se i EU. Ali mora se znati da podizanje kamatnih stopa može dovesti, i vrlo vjerovatno će se i desiti, do smanjenja proizvodnje aktivnosti, odnosno recesije. To je stav većine američkih ekonomista – kaže za Faktor prof. dr. Faruk Hadžić.

Podizanjem kamatnih stopa u EU u velikom problemima naći će se nekoliko država, što će se, nažalost, preliti i na Bosnu i Hercegovinu, u kojoj se također podižu kamatne stope.

– Naša država će biti kolateralna šteta tih mjera. Naime, među zemljama koje će prve osjetiti udar recesije je Italija, koja je četvrti vanjskotrgovinski partner BiH. Ukoliko na Apeninima uđu u recesiju, to će imati velike, negativne posljedice na našu ekonomiju. Jednostavno, smanjit će se izvoz, ali i uvoz iz Italije, doći će do pada proizvodnje – objašanjava Hadžić.

Udruženje banaka

Smatra da će naredna godina biti teža od 2022.

– Svi ekonomski pokazatelji i procjene vode tom zaključku. Država, odnosno entiteti, trebaju što prije pomoći građanima i privredi da rast prihoda usmjere ka njima. Zatim uvesti porezne olakšice, a dugoročno značajno jačati poljoprivrednu proizvodnju. Ako je neophodno, i uvoziti radnu snagu ukoliko nedostaje. Resurs hrane, to se najbolje vidi u ovoj godini, i kontrolisanje cijene prehrambenih proizvoda ima veliku važnost za svaku državu – istakao je Hadžić.

Faktor.ba