Anesa Agović: Djeca su često žrtve trgovine ljudima u BiH

U posljednjem izvještaju Stejt departmenta, kojim se ocjenjuju napori zemalja u eliminaciji trgovine ljudima, BiH je svrstana na nivo 2 na kojem su države čije vlade ne poštuju u potpunosti minimalne standarde Zakona o zaštiti žrtava trgovine ljudima iz 2000. godine, ali ulažu značajne napore da se usklade s njima.

Isti nivo

Iako ova definicija zvuči ohrabrujuće iz Inicijative za borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC) kažu za “Avaz” da je i godinu ranije BiH bila na istom nivou.

– U posljednjem izvještaju Stejt departmenta jasno se navodi da su vlasti identificirale manje žrtava, a da organima za sprovođenje zakona i dalje nedostaju kapaciteti, resursi i tehničko znanje, što je ometalo njihovu sposobnost da sprovode efikasne istrage i krivično gonjenje. Vlasti nisu istraživale slučajeve potencijalnog prinudnog dječijeg prosjačenja i prisilnog rada u koje su uključeni Romi, već su ih opravdavali kao tradicionalne kulturne prakse i običaje i vraćali djecu njihovim porodicama čak i kada su roditelji bili uključeni u njihovu eksploataciju – kaže Anesa Agović, koordinator GI-TOC-a za BiH.

Ona podsjeća da trgovina ljudima podrazumijeva prodaju i kupovinu, te zadržavanje neke osobe u cilju njene eksploatacije, upotrebom sile, prijetnje, prevarom, zloupotrebom ovlaštenja ili zloupotrebom teškog položaja, otmicom ili na neki drugi način.

Novi slučajevi

– Posebno zabrinjava da su djeca često žrtve trgovine ljudima u BiH, bilo da je riječ o slučajevima s romskom djecom, ili djecom koja su postala žrtve putem interneta – pornografija, seksualna eksploatacija, ucjene …- dodaje Agović.

BiH je suočena i s problemom trgovine ljudima među migrantima i drugim stranim državljanima.

– Teško je dati precizne informacije o broju slučajeva trgovine ljudima u BiH. Prema podacima Ministarstva sigurnosti, u 2021. godini identificirano je 56 potencijalnih žrtava. U međuvremenu se javljaju novi slučajevi na polju klasične radne eksploatacije, posebno zadnjih godina kada nedostaje radne snage u BiH i regionu – kaže ona.

Ružna poruka

– Najvidljiviji problem s kojim se susrećemo u BiH, a posebno u Sarajevu i Mostaru, je problem prosjačenja. Osim što predstavlja ružnu poruku, taj problem ima mnogo dublju i složeniju pozadinu koja spada u socijalnu sferu. Stoga je neophodno više pažnje s nivoa države, da se naprave posebni planovi i strategije koji bi ublažili ili iskorijenili ovu pojavu – ističe Agović.

Avaz