Kupovna moć građana sve manja, najviše se kupuje hrana na akcijama pred istek roka

Cijene hrane na svjetskom tržištu treći mjesec su u blagom padu iako u odnosu na prošlu godinu i dalje na maksimumu. 

Kupovna moć građana opada, čak i kad je hrana u pitanju. Kupuju se manje količine, dok sve više građana kupuje hranu na akcijama pred istek roka. 

Padom kupovne moći građana u marketima su proteklih mjeseci primjetne masovnije akcijske cijene hrane, posebno lako kvarljivih proizvoda. 

Građani kažu da manje kupuju, pažljivije poredeći cijenu u različitim marketima. Hrana na akcijama takođe je mahom domaće proizvodnje zato što je cijena značajno veća u odnosu na uvozne cijene. 

Taj trend skupljeg domaćeg će se nastaviti, jer je naša proizvodnja minimalna da bi se stanje nešto promijenilo, mišljenja su ekonomisti. 

“Mi nemamo svojih roba dovoljno da na tržištu povuku cijene naniže, a inače naše cijene su uvijek veće od uvoznih,tako da i ovo što imamo je skuplje od uvoznog. Čak ni kada je hrana u pitaanju nemamo dovoljno da se cijena snizi”, napominje ekonomista Aleksa Milojević. 

Hrana i dalje čini gotovo polovinu rashoda jednog domaćinstva. Oni sa najnižom platom u Republici Srpskoj tako ne mogu zaraditi dovoljno da podmire ni troškove hrane.

“Činjenica je da su u maju mjesecu cijene prehrane porasle preko 20 odsto. U sindikalnoj potrošačkoj korpi samo hrana za maj mjesec iznosi 952 KM”, navodi Danko Ružičić iz Saveza sindikata RS. 

„Apelujemo na potrošače da vode računa o različitim cijenama istih ili sličnih proizvoda na različitim prodajnim lokacijama te u skladu s tim donose odluke o kupovinama. Uz to, da sve nepravilnosti koje uoče prijave Instituciji ombudsmana ili inspektoratima te da vode računa o budućoj kupovini kod svih onih trgovina kod kojih je uočeno kršenje prava potrošača i „kazne” iste odabirući njihovu konkurenciju”, navode iz Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine. 

Zanimljivo je da su se građani instituciji ombudsmena tek u nekolicini slučajeva žalili zbog cijena hrane. Uglavnom je to bilo u sektoru pružanja usluga u trgovini i u oblasti pružanja turističkih usluga. 

(BHRT)