Narodi kao izborne jedinice: Kako vjerovati Schmidtu ako ignoriše tumačenja institucije koju vodi 

Visoki predstavnik Christian Schmidt u odluci koju namjerava nametnuti uvodi cenzus od tri posto za delegate koji se biraju iz kantonalnih skupština u Dom naroda Federacije BiH, što je u direktnoj suprotnosti sa tumačenjem OHR-a kojeg on danas predvodi, piše Klix.

Schmidtov prijedlog grubo odstupa od zvaničnih stavova i tumačenje Ureda visokog predstavnika (OHR) kroz prethodnih više od dvije decenije, a koja su korištena prilikom razmatranja nekih od najvažnijih pitanja na Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.

Takvo rješenje u direktnoj je suprotnosti sa Ustavom Federacije BiH koji nalaže da svaki kanton, bez obzira na postotak stanovnika bilo kojeg konstitutivnog naroda, bira najmanje jednog Bošnjaka, Hrvata i Srbina samo ako je takav izabran u kantonalnu skupštinu (formula 1/1/1).

Podsjećamo, procenat bi se računao na način da ako pripadnika jednog naroda u pojedinom kantonu ima manje od tri posto od ukupnog broja tog istog naroda u Federaciji BiH taj kanton ne bi delegirao ni jednog zastupnika iz tog konstitutivnog naroda u Dom naroda Federacije BiH.

Promjena načina biranja delegata u Dom naroda FBiH direktno utječe na raspored delegata u državnom Domu naroda, pa čak i minimalna odstupanje od ranijeg pravila može ostaviti trajne posljedice na raspodjelu političke moći u najvažnijim institucijama države.

Nekome se ovo može činiti beznačajno, međutim, to je daleko od političke stvarnosti koju živimo. Važnost ovog pitanja nemoguće je precijeniti.

Borjana Krišto (HDZ) je još 2018. godine podnijela zahtjev Ustavnom sudu BiH u kojem je osporila odredbu Ustava FBiH da svaki kanton daje po jednog delegata iz svakog konstitutivnog naroda u Dom naroda Federacije BiH.

“Ako bi se nastavilo sa praksom da se iz pojedinih kantona bira po jedan delegat, čak i uprkos tome što tog naroda tamo gotovo da nema, došli bismo do toga da nemamo legitiman izbor konstitutivnih naroda, a glas birača ne bi vrijedio jednako, što je nedopustivo”, stajalo je u apelaciji.

U tumačenju OHR-a iz 2018. godine, a na zahtjev Ustavnog suda BiH, jasno i precizno je objašnjeno zašto je formula 1/1/1 u Domu naroda Federacije BiH potrebna i nužna.

S tim u vezi OHR je istakao da se ovim ustavnim principom nastoji unaprijediti zastupljenost svih konstitutivnih naroda čak i iz onih kantona kojima ti narodi po svojoj brojnosti predstavljaju manjinu.

Pravni tim OHR-a je istakao da Ustav Federacije BiH kojim se određuje način popunjavanja Doma naroda Federacije BiH navodi pet načela po kojima se biraju delegati, etničkih i teritorijalnih.

• Članove Doma naroda FBiH biraju kantonalne skupštine iz reda njihovih članova
• Dom naroda FBiH sastavljen je na paritetnom osnovu tako da svaki od konstitutivnih naroda ima po 17 delegata, a Ostali imaju 7 delegata

• Broj delegata koje bira neki kanton srazmjeran je broju njegovog stanovništva
• Delegati koje bira svaki od konstitutivnih naroda u nekom kantonu odražavaju nacionalnu strukturu stanovništva u tom kantonu
• Najmanje po jedan predstavnik iz svakog konstitutivnog naroda bira se iz svakog kantona koji ima takve zastupnike u svom zakonodavnom tijelu

“Ova načela istovjetno su rangirana i moraju se tumačiti kao koherentna cjelina i primjenjivati istovremeno. Striktna primjena samo jednog od ovih načela, odnosno davanje prednosti jednom u odnosu na druga načela, dovela bi do kršenja ostalih načela ili bi ih učinila nedjelotvornim”, ističe OHR.

S tim u vezi, OHR smatra da se nijedan princip ne može posmatrati sam za sebe, jer kad bi tako posmatrali i sama činjenica da Hrvati, Bošnjaci i Srbi imaju po 17 delegata u Domu naroda FBiH dovodi do odstupanja u pogledu zastupljenosti.

“Na isti način, načelo pariteta između konstitutivnih naroda također dovodi do odstupanja u pogledu zastupljenosti na način da osigurava da, pri izboru delegata u Dom naroda FBiH, glas jednog Hrvata ima veću težinu nego glas jednog Bošnjaka, a manju težinu od glasa jednog Srbina”, navodi se u stavu OHR-a.

“Priznavanje da Dom naroda FBiH nema drugu svrhu osim svrhe da predstavlja konstitutivne narode dovelo bi zaključka da bi njegov mandat trebao biti značajno ograničen ili da kantoni više ne bi trebali igrati ulogu pri biranju delegata u Dom naroda FBiH”, navodi se u podnesku OHR-a.

Da bi zaobišao ovu prepreku Schmidt se dosjetio rješenja. Oni kantoni koji nemaju dovoljan proj pripadnika određenog naroda imenovat će jednog zajedničkog delegata.

Međutim, politička borba u Federaciji i vrti se oko jednog ili dva delegata već dugi niz godina, pa sitna promjena može biti presudna.

Kad ni to nije bilo dovoljno, Schmidt se dosjetio da prag od šest potrebnih delegata za imenovanje predsjednika i potpredsjednika Federacije podigne na osam (od 17), praveći od etničkih klubova Doma naroda bunkere nacionalnih politika.

Donese li Christian Schmidt odluku kojom uvodi procente u gore naznačenom smislu, on trajno mijenja balans političke moći u Federaciji BiH, ali i Bosni i Hercegovini.

Također, otvara vrata da u kantonima koji su na granici gubitka delegata, nacionalne stranke na narednom popisu stanovništva, krenu u kampanju kojom bi popisnim manipulacijama uzeli delegate pojedinim kantonima.

Schmidt suštinski od naroda pravi izborne jedinice, otvarajući praktični prostor desničarima da vode politiku grupisanja pripadnika jednog naroda u manjem broju kantona, da bi ostvarili veću političku moć.

Na kraju, zašto bi iko ubuduće djelovao kroz građanske stranke ako one u stvarnosti u ovakvom sistemu nemaju nikakvu šansu.