Je li “odokativna” metoda ona koju Zavod za javno zdravstvo FBiH koristi kod nabavke vakcina?

Federalni revizori kontrolirajući rad Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) za 2020. godinu, na čijem čelu je bio Davor Pehar, nisu mogli potvrditi da je nabavka vakcina BSG (protiv tuberkuloze) za imunizaciju djece bila opravdana u količini od 82.000 doze s obzirom na to da ide doza po djetetu, a u 2019. godine je rođeno samo 18.019 djece.

Revizori nisu mogli opravdati ni isplatu uvećanog koeficijenta za obračun plaća na duži period. Ustanovili su i da su vanjski saradnici angažirani po ugovoru o djelu za poslove koji bi zapravo trebalo da se obavljaju u okviru redovnih poslova i zadataka.

Neiskorištenih vakcina u vrijednosti 2.111.269 KM

Zavod je ustanova koja planira i radi centralnu distribuciju vakcina, nadzire i evaluira provođenje obaveznih imunizacija na teritoriji FBiH.

– Uvidom u plan nabavki vakcina za period 2019-2021. godina ne možemo potvrditi da su potrebne količine sačinjene u skladu s kriterijima. Naprimjer za BSG vakcinu (protiv tuberkuloze) planirane su količine od 82.000 doza koje se daju u jednoj dozi po rođenju djeteta, a u 2019. godini rođeno je samo 18.019 djece. Stanje vakcina u skladištu na kraju godine ukazuje na to da planirane količine za 2020. godinu nisu odgovarale potrebama – navodi se u revizorskom izvještaju.

Dodaje se da je uvidom u dokumentaciju za isporuku vakcina utvrđeno da je Zavod u posljednjem kvartalu 2020. godine izdao narudžbenice za preostale ugovorene količine, na osnovu kojih je isporučeno vakcina u vrijednosti od 2.066.605 KM.

– Na osnovu neiskorištenih vakcina na skladištu na kraju godine (ukupne vrijednosti 2.111.269 KM) ne možemo potvrditi da se planiranje potrebnih količina za 2020. činilo na osnovu relevantnih pokazatelja, a samim tim ni da se osiguralo efikasno trošenje odobrenih sredstava, u skladu s principom efikasnosti. Konstatovano je da je distribuirano samo 32 posto vakcina zdravstvenim ustanovama, što dalje potvrđuje da planiranje količina nije bilo zasnovano na realnim pokazateljima – ukazuju revizori.

Na čelu Zavoda tada je bio Davor Pehar (HDZ), a koji je u maju 2021. godine podnio ostavku.

– Ne možemo potvrditi opravdanost donošenja odluka o odobrenju uvećanja osnovnog koeficijenta za obračun plaće koju je donio direktor Zavoda, a da ih nije razmatrao i odobrio Upravni odbor, naročito jer većina internih akata Zavoda u vezi s obračunom i isplatom plaća nije donesena u skladu sa zakonskom regulativom i kolektivnim ugovorom za zdravstvene radnike.

Najveća isplaćena neto plaća iznosi 4.675 KM, najniža 504 KM, a prosječna 1.635 KM – stoji u revizorskom izvještaju.

Federalni revizori također ukazuju na činjenicu da ugovori o djelu s vanjskim saradnicima, u kontinuitetu tokom cijele godine, nisu zaključivani u skladu sa Zakonom o radu i Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.

Ugovori o djelu za redovne poslove

– Napominjemo da je Zakonom o radu definisano da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor i da ne traju duže od 60 dana u toku godine. Također, ugovorom o djelu definisano je da se izvođač obavezuje da izvrši određeni posao, a naručitelj da mu za to plati naknadu. Dakle, ugovori o djelu zaključuju se za jasno definisane poslove, jednokratno, zbog čega ne možemo potvrditi osnovanost njihovog zaključivanja za izvođenje redovnih poslova, koji se obavljaju u kontinuitetu tokom cijele godine – navodi se u izvještaju i dodaje:

– Ugovori o djelu zaključivani su za obavljanje redovnih poslova koji su utvrđeni Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji, a koji su obavljani u kontinuitetu tokom cijele godine, što nije u skladu s odredbama Zakona o radu.

Faktor.ba