Otkriće u Turskoj izazvalo neviđenu euforiju. “Okončat ćemo dominaciju Kine na ovom polju”

Najavljeno je kao otkriće koje će prekinuti ovisnost zelene industrije o Kini, a posebno o proizvođačima te velike ekološke nade za kupce električnih automobila.

Novootkrivena rezerva rijetkih zemnih metala, grupe minerala vitalnih za alternativno skladištenje energije, navodno je druga najveća u svijetu nakon one koju drži Kina, koja dominira svjetskom proizvodnjom. Pronađena u blizini grada Eskisehira u centralnoj anatolijskoj ravnici Turske, nova zaliha čvrsto leži na teritoriju NATO-a; što je sve važniji faktor za zapadnu industriju.

Tursko ministarstvo energije i prirodnih resursa predvidjelo je da 694 miliona tona naslaga sadrži dovoljno rijetkih zemalja za opskrbu svijeta hiljadu godina. “Naš cilj je prerađivati ​​570.000 tona rude godišnje kada ovo postrojenje dostigne puni kapacitet”, rekao je predsjednik Erdogan. To bi ponudilo rješenje za veliki problem koji odgađa pokušaje svijeta da postane zelen i smanji proizvodnju stakleničkih plinova – ali skeptici su istakli da su detalji nejasni i da se navedeni iznosi odnose na količinu pronađene rude; da će količina stvarno proizvedenih rijetkih zemnih metala ovisiti, kao i u svim rudarstvima, o čistoći rude, piše The Times.

Svakako, čini se da Kina nije zabrinuta. “Kineska tehnološka i industrijska prednost u globalnoj industriji rijetkih zemnih elemenata zadržat će se i u budućnosti”, predviđaju Global Times, popularne novine kojima upravlja Komunistička partija, citirajući insajdere iz industrije. “Otkriće rezerve rijetkih zemnih metala u Turskoj neće imati očit utjecaj na globalnu poziciju Kine.”

Unatoč tome, tursko otkriće trebalo bi barem ponuditi manje sumornu sliku rijetkih zemnih elemenata za Zapad nego što su pesimisti slikali posljednjih godina. “Ne bih rekao da je ovo spasitelj evropskog tržišta, ali je dobrodošla vijest”, rekao je Ryan Castilloux, direktor konzultantske kompanije Adamas Intelligence. “Problem je tako velik, potražnja raste tako brzo da trebamo mnogo takvih nalazišta”

Najveća nada za smanjenje emisije stakleničkih plinova u sljedećih nekoliko godina ovisi o brzoj zamjeni motora s unutrašnjim izgaranjem električnim automobilima na baterije. Britanija i Amerika obavezale su se zabraniti prodaju novih benzinskih i dizelskih vozila do 2045. No, proizvodnja tih baterija zahtijeva niz minerala, uključujući 17 takozvanih rijetkih zemnih metala, čiju proizvodnju predvodi Kina koja vadi između 80-90 posto globalnih zaliha.

Usred geopolitičkog sloma koji sukobljava Ameriku i Zapad s Rusijom i Kinom, ta ovisnost izgleda sve više neodrživa. Prošlog mjeseca Britanija, SAD i drugi zapadni saveznici najavili su osnivanje Partnerstva za sigurnost minerala, pokušaja da se lanac opskrbe učini “sigurnijim”. Kina je najavila ograničenja izvoza rijetkih zemnih metala u decembru 2020., navodno kao sredstvo očuvanja zaliha.

Evropska komisija je prošle godine primijetila da je 98 posto rijetkih metala u EU uvezeno iz Kine, s brojkom za SAD oko 80 posto. Prošle je godine kineski izvoz iznosio nešto ispod 49.000 tona, zbog čega okvirne brojke Turske izgledaju privlačno. Castilloux je rekao da procjene sugeriraju da je čistoća rijetkih zemnih metala u nalazištu u Turskoj 2 posto, što bi osiguralo dovoljno prerađene rude da zadovolji svjetsko tržište za 40 do 50 godina – ali samo na trenutnim razinama potražnje. To se divlje povećava, zajedno sa svjetskom populacijom.

Podaci koje su danas objavili Ujedinjeni narodi predviđaju da će globalna populacija u novembru dosegnuti osam milijardi. Što je veća potražnja za energijom od strane rastućeg stanovništva, to je veća potražnja za čistijom proizvodnjom.

Pretvaranje novog turskog nalazišta u upotrebljiv izvoz također ovisi o izgradnji potrebnih pogona za preradu, što je vrlo složena operacija. Rijetki zemni metali zapravo nisu rijetki; samo što je minerale poznate zajednički kao rijetke zemlje izuzetno teško odvojiti od naslaga u kojima se nalaze, i jedne od drugih. Tursko nalazište, iako veliko, usporedivo je s ostalima nedavno otkrivenima u SAD-u, Kanadi i Australiji, a da ne govorimo o dugotrajnijim rezervama u Brazilu, Rusiji i Vijetnamu.

Ali potrebno je u prosjeku deset godina da se proizvodnja pokrene. “Procvat istraživanja u posljednjih 15 godina otkrio je mnoga obećavajuća nalazišta elemenata rijetkih zemnih metala”, rekao je Simon Moores, izvršni direktor Benchmark Mineral Intelligencea. “Ali postoji velika razlika između resursa, rezervi i bankovnih rezervi.” Rekao je da će koštati milijarde funti ulaganja kako bi proizvodnja velikih razmjera postala stvarnost. “Iako je ovo pozitivan trenutak, Turska još uvijek ima mnogo toga dokazati.”

Novo partnerstvo Zapada kojim se pokušava osigurati proizvodnja još je jedan primjer kako se SAD odvikava od purističkih načela slobodnog tržišta u suočavanju s agresivnim kineskim državnim ulaganjem u ključne industrije iz razloga nacionalne sigurnosti. To je bio navedeni cilj kineske najave ograničenja izvoza rijetkih zemnih metala. Zakon je “formuliran u svrhu zaštite nacionalne sigurnosti i interesa”, prema državnim medijima, i djelomično je bio odgovor na pokušaje SAD-a da ograniče izvoz poluvodiča u Kinu, glavnih komponenti računarskih čipova.

Pentagon je sada aktivno uključen u ulaganja u tehnologiju rijetkih zemnih metala. Potrošio je stotine miliona dolara na ugovore s korporacijom Lynas, australskom kompanijom, i MP Materials sa sjedištem u Las Vegasu za izgradnju pogona za ekstrakciju rijetkih zemnih metala kako bi se stvorile nacionalne rezerve. Postavila je cilj imati “siguran opskrbni lanac strateških minerala” do 2030.

Ali čak je i to daleko, a tursko otkriće možda neće imati značajan učinak još dalje. “Ostatak svijeta će u potpunosti ovisiti o Kini sve dok ne bude aktivnog opskrbnog lanca rijetkih zemnih metala, od rudnika do krajnje komponente, izvan Kine”, rekao je Moores.

raport.ba