Od Bećirovića, preko Nikšića i Novalića, do Čengića i Konakovića: Kako je je Federacija postala raj za sukob interesa

“Mogu l’ dobit’ čašu vode”, reći će Zlatko Lagumdžija u studiju Federalne televizije prije nego što će odlučiti da prekine intervju u Dnevniku D.

Tadašnjem lideru SDP-a BiH pozlilo je od pitanja urednice Antonija Avram koja je insistirala na tome da joj Lagumdžija objasni zbog čega njegova stranka, sa SNSD-om Milorada Dodika mijenja Zakon o sukobu interesa.

Nakon što se zaliječio, Lagumdžija je nastavio istim putem. Tačno godinu kasnije, u Službenom listu Bosne i Hercegovine objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH.

“U Zakonu o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 16/02, 14/03, 12/04, 63/08 i 18/12) u članu 10. stav 4. i članu 12. riječi: “Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine” u određenom padežu zamjenjuju se riječima: “Komisija za odlučivanje o sukobu interesa” u odgovarajućem padežu”, piše u članu Zakona koji je stupio na snagu 5. novembra 2013. godine.

Zakon su potpisali Denis Bećirović i Dragan Čović. Prvi je bio SDP-ov kadar na poziciji predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštinen BiH, a drugi je bio predsjedatelj Doma naroda. BiH. Obojica su, u Bećirović i Čović, glasali za izmjene ovog Zakona,kojim su Centralnoj izbornoj komisiji BiH oduzete ovlasti za utvrđivanje sukoba interesa.  Međutim, u Zakonu o sprječavanju sukoba interesa u organima vlasti u FBiH ostala je odredba koja je predviđala da CIK utvrđuje sukob interesa.

“Centralna izborna komisija BiH odlučuje da li neko stanje, postupak ili radnja predstavljaju kršenje odredaba ovog Zakona”, navedeno je u članu 13 federalno Zakona koji reguliše pitanje sukoba interesa.

Ova odredba se, ipak, nije mogla primjenjivati, jer je državnim Zakonom, koji je usvojila koalicija SDP-HDZ-SNSD, CIK-u oduzeto to pravo. Na državom nivou u međuvremenu je formirana komisija koja je dobila ovlasti da odlučuje o sukobu interesa. Republika Srpska imala je svoju Komisiju od 2008. godine. No, na novu Federacije BIH nikada nije izmijenjen Zakon, pa, slijedom toga, nije mogla biti uspostavljena ni komisija koja bi utvrđivala sukob interesa. Od 2013. godine Vlada Federacije BiH (mandati premijera Nermina Nikšića i Fadila Novalića) nije predložila Parlamentu FBiH izmjene Zakona. Nevladine organizacije koje se bave ovim pitanjima bile su pripremile određene izmjene federalnog Zakona, ali ministar pravde FBiH Mato Jozić (HDZ) nikada te izmjene nije stavio stavio na sjednicu Vlade FBiH. Prema prijedlogu u čijoj su izradi učestvovali i predstavnici međunarodne zajednice, predviđeno je osnivanje Komisije na nivou Federacije BiH.

Prema ovom prijedlogu, kako se može vidjeti, pnosioci javne funkcije ne mogu biti članovi Komisije za odlučivanje o sukobu interesa. Ali, kako smo već naveli, ovaj dokument federalni ministar pravde Mato Jozić nikada nije uputio prema Vladi, niti je premijer FBiH Fadil Novalić (SDA) iskoristio svoje ovlasti da on na sjednici Vlade delegira ovu tačku dnevnog reda.

Na scenu, zbog toga, stupaju Elmedin Konaković (NiP) i Irfan Čengić (SDP). Oni u decembru 2020. godine upućuju u parlamentarnu proceduru Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa u organima vlasti FBiH. Oni predlažu formiranje Komisije za utvrđivanje sukoba interesa, ali predviđaju da zastupnici i delegati, dakle, nosioci javnih funkcija, odlučuju sami o sebi.

Komisiju za sprecavanje sukoba interesa parlamenta FBiH (u darjem tekstu: Komisija) imenuje Parlament Federacije BiH. Komisija broji 12 članova, od dega 6 članova imenuje predstavnidki dom i 6 članova imenuje Dom naroda. Članovi Komisije se biraju proporcionalnim modelom, odnosno jedan zastupnik/delegat može glasati samo za jednog kandidata.Za članove Komisije ispred Predstavničkog doma izabrani su kandidati sa najvećim brojem glasova, najmanje jedan član mora dolaziti iz reda opozicionih stranaka”, predvidjeli su Konaković i Čengić.

To bi značilo da nosioci javnih funkcija odlučuju sami o sebi ili o svojim stranačkim kolegama. Ove izmjene usvojene su u formi nacrta, ali prijedlog do danas nije usvojen. U međuvremenu su se Konaković i Čengić predomislili, pa 22. juna ove godine u parlamentarnu proceduru upućuju novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa u organima vlasti u FBiH. Sada, pak, četiri mjeseca prije izbora predlažu da nosioci javnih funkcija ne mogu biti članovi Komisije za utvrđivanje sukoba interesa.

Istovremeno, Narod i Pravda, SDP i Naša stranka u februaru ove godine  u proceduru upućuju i Zakon o prevenciji i suzbijanju korupcijeu Kantonu Sarajevo. Predlažu da o sukobu interesa u Kantonu Sarajevu odlučuje Komisija kojom bi predsjedavao šef Ureda za borbu protiv korupcije, koji, pak, po Uredbi, odgovara – Vladi KS.

Iako NiP, SDP i NS, sa svojim partnerima u Kantonu Sarajevu imaju potrebnu skupštinsku većinu, ni ovaj kantonalni zakon nije usvojen, ali, zato, Čengić i Konaković uputili u proceduru federalni zakon.

Upravo zbog svega navedenog, u Federaciji BiH ne postoji organ koji će utvrđivati sukob interesa.

istraga.ba