“U pismu 10. jula 1995. smo upozorili SAD da će se dogoditi katastrofa u Srebrenici”

Desetog jula 1995. godine na adresu tadašnje američke državne sekretarke Madeleine Albright i američkog predsjednika Billa Clintona je Savez izbjeglica i raseljenih lica BiH uputio pismo u kojem upozorava na masovno stradanje civila Bošnjaka u Srebrenici koje će se dogoditi ukoliko tada zaštićena zona padne u ruke srpske vojske.

“Imali smo informacije sa terenu, da će se dogoditi zločini nad civilima, i zato smo apelovali na Albright da SAD i međunarodna zajednica spriječe ljudsku katastrofu u Srebrenici i širem području oko zaštićene zone UN-a”, izjavila je  predsjednica tadašnjeg Saveza izbjeglica i raseljenih lica, sada Unija za održivi povratak u BiH Mirhunisa Zukić.

Memorirajući dešavanja u danima  kada je počinjen genocid u Srebrenici, Zukić kaže kako su tada iz opkoljenog Sarajeva poslali pismo State Departmentu da se zaštite civili u Srebrenici.

“Američkog predsjednika Clintona i sekretarku  Albright smo informisali da imamo dojave od izbjeglica koji dolaze na slobodne teritorije Tuzle i Kladnja da je oko 23.000 izbjeglica iz 12 općina Podrinja našlo utočište s djecom u zaštićenoj zoni Srebrenica koja im je trebala biti garancija da će preživjeti, a ne da će  biti žrtve genocida. Izbjeglice su u Srebrenicu došle iz  Žepe, Višegrada, Bratunca, Vlasenice, Goražda, Prače, Rudog, Rogatice, Zvornika, Han Pijeska. Molili smo da ih se zaštiti kako se ne bi dogodila ljudska katastrofa od strane srpskih snaga. Istovremeno smo o tome obavijestili predsjednika RBiH Aliju Izetbegovića i premijera  Harisa Silajdžića”, kaže Zukić.

S obzirom na to da međunarodna zajednica nije poduzela ništa da  spriječi genocid u Srebrenici, današnje podsjećanje na pismo iz 10. jula 1995. godine, dok stradaju ukrajinski civili, ima posebnu poruku.

Nakon pada Srebrenice, Savez izbjeglica je nastavio obavještavati međunarodnu zajednicu o nedolasku izbjeglica na slobodnu teritoriju.

” U Parizu 14. decembra 1995.  kada je potpisivan Dejtonski mirovni sporazum informisali  smo  predstavnike francuskih intelektualaca i Tadeusa Mazovjetskog, prvog izaslanika UN-a u ratom razorenoj BiH da je nestalo i nije stiglo na teritorije pod kontrolom Armije RBiH oko 7.000 muškaraca, žena i djece iz  Srebrenice”, podsjeća se Zukić svojih tadašnjih razgovora na skupu koji je održan na Univerzitetu Pierre i Marie Curie u Parizu.

Danas iz Ukrajine, kao tokom agresije na BiH, se upućuju apeli za pomoć i zaustavljanje ubistava civila, traži se kažnjavanje počinilaca ratnih zločina, kao što je Savez izbjeglica i raseljenih lica  17. jula 1995. godine, uz pomoć profesora Omera Ibrahimagića, koji je tada bio predsjednik pravnog Savjeta Vlade RBiH,  napisao tužbu protiv generalnog sekretara UN-a Boutros Boutros-Ghalija i Yasushi Akashija, specijalnog predstavnika generalnog sekretara UN-a za bivšu Jugoslaviju, a  zbog kršenja povelja i rezolucija UN-a o sprečavanju ratnih zločina nepoduzimanja mjera da se zaštiti civilno stanovništvo.

“Očito je, nažalost, da se ponavljaju slike stradanja iz Srebrenice i BiH sada u Ukrajini”, zaključuje Zukić uoči obilježavanje 27. godišnjice genocida u Srebrenici.

Fena