Tri hiljade ljudi u Maršu mira krenulo ka Potočarima, tri dana će koračati krvavim putem spasa

U nadi da će umaći agresorskoj ruci, oni su se zaputili na put duži od 100 kilometara, koji je uglavnom obuhvatao šumske predjele. Nažalost, veliki broj njih nije preživio, a u posljednjim trenucima života, uglavnom su mučeni na zvjerski način.

Putem spasa, odnosno smrti već nekoliko godina u julu prolaze brojni građani naše zemlje, odajući na takav način počast svim nevino stradalim Podrinjicima.

Upravo iz Nezuka jutros je krenula kolona učesnika koja broji pet hiljada osoba, a nakon izlaska iz ovog sela, izvornom trasom su se zaputili prema Baljkovici, Padlogu, Crnom vrhu, Snagovu i Liplju, gdje će prenoćiti u kampu.

Među ovogodišnjim učesnicima je i grupa djece Srebrenice, a njihov vođa je Damir Cvrk kojem je na putu spasa u julu 1995. godine ubijen otac Juso.

“Otac je poginuo na korak do slobode, a prošle godine sam prvi put bio na mjestu na kojem je pogubljen. Ne mogu vam opisati osjećaj, suze su lile, a srce je željelo iskočiti iz grudi. Iako ga ne znam, on je za mene veliki heroj “, kazao nam je Damir.

Sutra, nakon klanjanja Bajram-namaza, učesnici put nastavljaju od Liplja, preko Kamenice, Glodi, Udrča, Đuguma, odnosno Mravinjaca, gdje je planiran drugi kamp za prenoćište. Desetog jula učesnici će nastaviti put od Mravinjaka, preko Kamenice, Buljima, Jagnjića i Budaka, a u konačnici će doći u kompleks Memorijalnog centra u Potočarima, gdje će odati počast žrtvama genocida.

Predsjednik pododbora za održavanje Marša mira Amir Kulaglić nam je kazao da je za učesnike osigurana sva neophodna logistička podrška.

“Učinit ćemo sve da brzina kretanja bude prilagođena vremenskim uslovima i konfigurciji terena. Imam blizu 100 redara, sanitetsko obezbjeđenje u kojem se nalazi 17 medicinskih ekipa raspoređenih u tri smjene, kao i devet ekipa iz Crvenog križa Tuzlanskog kantona. Na raspolaganju su nam i terenska auta, Gorska služba spašavanja i Federalna uprava civilne zaštite”, dodao je Kulaglić.

Koračanje putem spasa predstavlja izuzetno zahtjevnu fizičku aktivnost, a također je i emocionalno iscrpljujuća, ako se uzme u obzir da svi učesnici prolaze lokalitetima na kojima su vršene masovne egzekucije Bošnjaka, obilazeći i mjesta masovnih grobnica.

Međutim, učesnici su saglasni u tome da je pridruživanje Maršu mira nešto najmanje što mogu učiniti na putu promicanja istine o Srebrenici u kojoj je 1995. godine počinjen genocid.

Klix.ba