Mnoge organizacije u BiH primaju uplate i otkupljuju kurbane: Cijene od 290 do 390 KM

U Bosni i Hercegovini u toku su akcije otkupa kurbana i prikupljanja kurbanskog mesa koje provode mnoge organizacije koje djeluju širom države.

Posebni izazovi za žrtvovanje kurbana su ljetni mjeseci sa zdravstvenog aspekta zbog pripremanja, obrade i skladištenja mesa, a glavni prioritet aktera klanja kurbana, od dobavljača mesa, do osoba koje obavljaju žrtvovanje pa do vjerske zajednice, mora biti zdravlje hrane i sigurnost ljudi koji žrtvuju kurban i konzumiraju ovo meso.

HO Merhamet provodi dvije akcije

HO Merhamet MDD i ove godine provodi akciju “Bosanski kurban” , a cilj je u okviru akcije obezbijediti meso za više od 8.000 korisnika javnih kuhinja Merhameta. Istovremeno, pruža se podrška poljoprivrednim proizvođačima i povratnicima, nezaposlenim demobilisanim borcima, brojnim udruženjima i socijalnim ustanovama, te socijalno ugroženim građanima.

Akcija traje do 10. jula 2022. godine, a vrijednost kurbana je 390 konvertibilnih maraka (KM).

Predsjednik Merhameta Kenan Vrbanjac u izjavi za Anadolu Agency (AA) kazao je kako su kurbani prikupljeni u okviru ove akcije namijenjeni za narodne kuhinje tokom cijele godine.

– Mi te kurbane lagerujemo u naše komore i iz tih komora svakodnevno crpimo meso i stavljamo u obroke. Tako da svaki komadić tog kurbanskog mesa mi iskoristimo tokom cijele godine. Da nema kurbanskog mesa vjerovatno bi kvalitet obroka bio mnogo slabiji – rekao je Vrbanjac koji je dodao kako se kurbansko meso priprema na različite načine i za niz jela.

Kazao je kako je to osnovna namirnica za pripremu jela i zahvalio sugrađanima koji podrže ovu akciju.

– Imamo veći odziv ove godine nego prethodnih godina, što nam je jako drago. Iako je došlo do poskupljenja svega, pa tako i kurbana, ljudi su vjerovatno prepoznali, vidjeli da se to koristi za socijalno najugroženije sugrađane i to je direktna pomoć naših donatora – istakao je Vrbanjac.

Akciju “Kurbani u Mekki i Australiji”, provodi Merhamet Švedske, a učestvuje i HO Merhamet MDD s organizacionim jedinicama.

Donacije za nabavku kurbana iz Mekke i Australije mogu se priložiti u svim regionalnim i osnovnim odborima HO Merhamet MDD, kao i sjedištu društva u Sarajevu.

Akcija traje do 8. jula 2022. godine, a vrijednost kurbana je 290 KM.

– Meso koje se zakolje u Mekki i Australiji, koristimo za pomoć gladnim u svijetu, u kriznim područjima. U Mekki to određuje Vijeće muftija Saudijske Arabije i ono se transportuje tamo gdje odluči Vijeće muftija. Meso koje koljemo u Australiji se transportuje u Bangladeš, Jemen, dio Sirije, tako da svake godine zaista, hvala Bogu, pomognemo velikom broju ljudi koji su gladni u svijetu – rekao je Vrbanjac.

Podsjetio je na ratni period u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine kada su ljudi bili bez hrane, pa danas mogu shvatiti vrijednost pomoći onima koja je ona zaista neophodna.

– Naši sugrađani žele da osjete i pomognu drugima. Ne samo u Bosni i Hercegovini. Tu imamo, hvala Bogu, prirodni balans. Tako da zaista broj kurbana koji se kolju u BiH, i broj kurbana koji se doniraju širom svijeta je tu negdje, kao da ljudi sami naprave raspored – veli Vrbanjac.

Pozvao je sugrađane da dođu u Merhametove prostorije, kuhinje, kancelarije širom Bosne i Hercegovine, a donacije mogu izvršiti i putem žiroračuna za koje su informacije dostupne na internet stranici organizacije.

Iznimno organiziran način Islamske zajednice

Bilal Memišević, voditelj Odjela za kurbane Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, kazao je kako je kurban način približavanja Gospodaru.

Organiziran pristup ovoj akciji u Islamskoj zajednici traje od 1964. godine, a i danas je organizirana i zastupljena na području cijele zemlje.

U njoj učestvuju muslimani u BiH i inostranstvu, a riječ je o projektu koji je okupio sve.

Memišević je podsjetio na hafiza Kjamila Silajdžića koji je žrtvovao svoj kurban u dvorištu Gazi-Husrev begove medrese u Sarajevu kako bi popravio obroke tadašnjim učenicima medrese.

– Danas je akcija velika i okuplja najveći broj muslimana Bošnjaka, članova Islamske zajednice, kako u domovini tako i u iseljeništvu i danas je ova akcija najbolji mogući odgovor na izazov i poteškoće vremena u kojem živimo. Islamska zajednica i dalje preferira i čini sve što je u njenoj moći da svi muslimani, svi članovi Islamske zajednice i svi oni koji su u obavezi da žrtvuju kurban, a ako su u mogućnosti da to urade sa svojim porodicama, u svojim dvorištima. Ako nisu u mogućnosti žrtvovati kurban na način kako to šerijat i veterinarsko-sanitarne norme propisuju, onda Islamska zajednica sebe, svoje resurse, ljude, infrastrukturu stavlja na raspolaganje onima koji žive u soliterima, ili van BiH – rekao je Memišević.

Osvrnuvši se na akciju otkupa kurbana od povratnika, kazao je kako je Islamska zajednica 2015. godine napravila novi koncept kada je u pitanju realizacija ove akcije tako da je ona iznesena izvan velikih centara i gradova.

Danas ovu akciju realiziraju na području cijele Bosne i Hercegovine gdje su povratnički medžlisi i džemati, kako na području entiteta Republika Srpska, tako i entiteta Federacija BiH.

Analiza učinjenog u proteklih sedam godina pokazuje kako je Rijaset IZ-a na prostoru Muftijstva tuzlanskog, odnosno Medžlisa srednjeg Podrinja – Srebrenica, Vlasenica, Bratunac i Zvornik, otkupio 18.500 sitnih kurbana i 1.140 goveda, odnosno ukupno 26.000 kurbana, kada se goveda pretvore u sedam malih kurbana, što je značajna podrška povratničkoj populaciji.

Na području Goraždanskog muftijstva, Medžlisa gornjeg Podrinja (Foča, Rogatica, Žepa, Višegrad, Čajniče, Rudo, Romanijski plato, Han Pijesk, Sokolac i područja do Sarajeva) u proteklih sedam godina otkupljeno je 13.200 sitnih i 200 krupnih kurbana.

Memišević navodi kako je ovo jedna od najznačajnijih podrški povratničkoj populaciji.

Akcija se odvija i u povratničkim džematima i medžlisima u Federaciji BiH (Glamoč, Duvno, Livno, Kupres, Kiseljak, Ključ…). Broj kooperanata raste iz godine u godinu, a samo 2021. je završena s nešto više od 400 njih koji su registrirani kao poljoprivredna gazdinstva.

Memišević je rekao kako iz godine u godinu otkupljuju veći broj kurbana, a kontinuirano raste i broj korisnika kurbanskog mesa.

– U proteklih sedam godina imamo vrlo organiziran pristup preradi kurbanskog mesa, tako da apsolutnu većinu kurbanskog mesa uputimo u preradu u dogovoru s mesnim industrijama koje imaju halal certifikat i onda efekte Bajrama, odnosno efekte kurbana možemo da s ljudima i ustanovama koje su u stanju potrebe dijelimo 365 dana, a ne samo za dane Bajrama – rekao je Memišević.

Time se na vrlo organiziran način u Islamskoj zajednici bavi Ured za društvenu brigu.

– Ova akcija i ovakav pristup su najbolji mogući odgovor na izazove i potrebe vremena u kojem egzistiraju i žive muslimani ovih prostora – kazao je Memišević.

Oni koji su se odlučili prinijeti žrtvu putem Islamske zajednice mogu biti sigurni da je njihov kurban žrtvovan na šerijatski ispravan način i da će meso biti distribuirano na teritoriji cijele BiH, prvenstveno tamo gdje su najveće potrebe za njim. Uplate kurbana za 2022. godinu ovim putem mogu se izvršiti do subote 8. jula 2022. godine, a cijena je 390 KM.

Cijene kurbana u Pomozi.ba od 290 do 350 KM

I humanitarno udruženje Pomozi.ba svake godine povodom Kurban-bajrama organizuje akciju kurbana.

– Svjesni smo da mnogi ljudi zbog modernog stila i načina života, posebno u urbanim sredinama nisu u mogućnosti da izvrše tu obavezu klanja kurbana, tako da to mogu uraditi upravo putem udruženja Pomozi.ba. Kurbani se mogu uplatiti do dan pred Bajram, odnosno do 8. jula u našem udruženju putem web platforme www.pomoziba.org, putem naših računa ili direktno u našim prostorijama – rekla je glasnogovornica udruženja Maja Arslanagić – Hrbat.

Cijene su 290, 320 i 350 KM.

Novitet ove godine je što će dio kurbana biti iz stada udruženja koje je uzgajano u protekle dvije godine na Vlašiću i Kupresu. Dio kurbana će biti kupljen od porodica koje žive od prodaje stoke, uključujući povratničke porodice te socijalno ugrožene.

– Kurbansko meso će se dijeliti socijalno ugroženim porodicama, našim korisnicima, ali i drugim socijalno ugroženim ljudima širom BiH jer ćemo mi meso dijeliti drugim humanitarnim udruženjima koja rade na prostoru čitave BiH, javnim kuhinjama, a dio će se koristiti i naknadno u našim kuhinjama – pojasnila je Arslanagić-Hrbat.

Pomozi.ba ima kuhinje i Restorane dobre volje u Sarajevu, Bihaću i Travniku. Dio kurbanskog mesa će biti korišten toko čitave godine za pripremu gotovih obroka. Udruženje dnevno pripremi oko hiljadu obroka u svim kuhinjama. U Restorane dobre volje dolaze i ljudi koji su u mogućnosti da se kreću i dobrog su zdravlja, ali dio korisnika koji su stariji, teže se kreću ili žive u udaljenim mjestima pa njima obroke donose na vrata.

Oni koji žele donirati kurbansko meso, uz posjedovanje odgovarajuće potvrde o ispravnosti mogu to učiniti u prostorijama udruženja u Azićima (Azići br. 12) prvog i drugog dana Bajrama od 10 do 19 sati.

Udruženje je povećalo kapacitete hladnjača ove godine i može skladištiti do 1.500 tona mesa.

MFS – Emmaus

MFS Emmaus u svojim svakodnevnim aktivnostima na dnevnoj bazi priprema u prosjeku 3.500 obroka, odnosno više od milion obroka godišnje, naveo je Elmedin Škrebo, pomoćnik direktora udruženja.

Za pripremu obroka potrebne su i velike količine mesa, koje u udruženju dobijaju većinom iz donacija.

– Radi se o 100 tona mesa koje trebamo na godišnjem nivou i sve te količine obezbijedimo uz podršku građana BiH, vjernika koji donose kurbansko meso u naš centralni ured u Doboj-Istoku, ali i u Potočarima, Zvorniku i Velikoj Kladuši. Značajan dio tih količina mesa možemo zahvaliti i organizacijama iz Turske, turske dijaspore, ali i našoj dijaspori – rekao je Škrebo.

Podsjetio je na značajnu podršku turskih organizacija među kojima su IHH, Crveni polumjesec Turske (Kizilay), Yetim Vakfi i mnoge druge, koje i ove godine pružaju značajnu podršku Emmausu.

Najavio je da će prvog dana Kurban-bajrama biti žrtvovani kurbani kako bi se meso adekvatno pohranilo i podijelilo prije obilježavanja 27. godišnjice genocida u Srebrenici 11. jula 1995. godine.

Škrebo je rekao kako svake godine nastoje pripremiti infrastrukturne resurse što je moguće bolje kako bi meso bilo adekvatno skladišteno.

MFS Emmaus iz godine u godinu proširuje kapacitete za pohranu mesa, a uskoro će biti završena i velika hladnjača u kojoj se može čuvati 100 tona mesa koje koriste u obrocima ne samo za korisnike kuhinja nego i ljude u vanrednim situacijama te migrante.

Anadolija